Povodom Svjetskog dana pozorišta za djecu i mlade, Bosansko narodno pozorište Zenica i Dječija, omladinska i lutkarska scena svoju najmlađu publiku pozivaju da u subotu, 20. marta pogledaju predstavu “Kraljica Vešmašina” i time na simboličan način u vrijeme pandemije zajedno obilježimo Svjetski dan pozorišta za djecu i mlade. Tim povodom, u subotu, 20. marta od […]Pročitaj više
Bobovac je medijevalna prijestolnica bosanskih vladara i njihova tadašnja najmoćnija utvrda. Riječ je o jednom od najvažnijih spomenika Bosne i Hercegovine, odnosno jednom od najeklatantnijih primjera odbrambene arhitekture toga vremena. Poznavanje historijata ove tvrđave imperativno je (i iznimno zahvalno) za poznavanje društvenih, političkih i kulturnih gibanja medijevalne Bosne. Neposredni podaci pisanih izvora o Bobovcu javljaju […]Pročitaj više
“Ne mislim da je poetski postupak kojemu i ja po svojoj prirodi pripadam jedini pravi. Ali kod mene nije moglo drukčije nego kako je bilo od Ocvalih primula, pa preko poezije u ratu do poznih soneta. Svakoj mojoj pjesmi prethodio je neki neizdrživ napon u meni. Napon nečega što je, gledano s jedne strane, neka neispiljena misao, s druge emocija. (U […]Pročitaj više
Piše: prof. dr. Alija Pirić Elbisa Ustamujić, profesorica, književni kritičar i književni istraživač, naučnik u kontinuitetu njezine bogate akademske karijere, obradovala nas je drugom knjigom o crnogorskom piscu i intelektualcu Huseinu Bašiću (1938–2007). Husein Bašić je za života zaokružio respektabilno književno djelo, kao pjesnik, pripovjedač, romanopisac i, konačno, priređivač nekoliko antologija usmenog narodnog stvaralaštva […]Pročitaj više
Iz serijala “Tarih” TVSA. Orijentalni institut u Sarajevu je naučna ustanova osnovana 1950. godine radi prikupljanja, obrade i publiciranja orijentalne rukopisne i arhivske građe te izvora za historiju Bosne i Hercegovine. Rad Instituta bio je organiziran kroz Filološko odjeljenje, Historijsko odjeljenje, Odjeljenje za dokumentaciju, Referat za Bliski i Srednji istok te Referat za orijentalnu umjetnost. […]Pročitaj više
Izet Kiko Sarajlić, bošnjački i bosanskohercegovački pjesnik i publicist, rođen je 16. 3. 1930. u Doboju. Ime je dobio po djedu s očeve strane, koji je bio činovnik za vrijeme Austro-Ugarske monarhije. Djetinjstvo provodi u Trebinju i Dubrovniku, a 1945. godine nastanjuje se u Sarajevu, gdje pohađa Drugu mušku gimnaziju, nakon čega studira filozofiju i […]Pročitaj više
Ahmed Muradbegović, bošnjački i bosanskohercegovački pjesnik, novelist, dramski pisac, reditelj i esejist, rođen je 3. 3. 1898. u Gradačcu. Otac Ahmeda Muradbegovića, Hilmi-beg, po ženskoj liniji potječe iz poznate porodice Gradaščevića, a po muškoj od tuzlanskog Ahmed-kapetana Muradbegović, dok mu je majka, Alema, rođ. Ibreljić, iz sela Mionice kraj Gradačca. Prema porodičnom predanju, Muradbegovići su […]Pročitaj više
Tri „zimske pjesme“ iz bošnjačke književne tradicije: sevdalinka Snijeg pade, drumi zapadoše nepoznatog kazivača, fragment Kao sablja demiskija zima ciča iz epskog spjeva Zafernama bošnjačkog pjesnika na orijentalnim jezicima Alaudina Sabita Užičanina (?1650–1712) u prijevodu Safvet-bega Bašagića i pjesnički duo Zimska slika najznačajnijeg pjesnika bošnjačke moderne Muse Ćazima Ćatića (1878–1915), uz naslovnu fotografiju Tarika Jesenkovića… […]Pročitaj više
Institut za jezik Univerziteta u Sarajevu, u saradnji sa Televizijom Sarajevo, pokrenuo je projekat pod naslovom “O bosanskom na bosanskom”. Projekt podrazumijeva snimanje petominutnih emisija o bosanskom jeziku koje na naučno-popularan način iznose najvažnije činjenice o bosanskom jeziku. Riječ je o 200 tema iz raznih oblasti – od historije bosanskog jezika svih razdoblja, preko nauke […]Pročitaj više
I kao pisac i kao istraživač dotad zanemarene i slabo poznate bošnjačke književne tradicije, Alija Isaković posebno je bio usredotočen na znamenitu bošnjačku baladu Hasanaginica, koju je među „Morlacima“ u dalmatinskom zaleđu, nekadašnjem prostoru Bosanskog vilajeta, kao ostatak usmene tradicije nekadašnjeg muslimanskog stanovništva ovog prostora otkrio i 1774. godine u svojoj knjizi Viaggio in Dalmazia […]Pročitaj više
© 2019 - 2022. BZK "Preporod". Sva prava zadržana.
