Historija

O bošnjaštvu u orijentalnom i srednjoeuropskom kontekstu

Smail Balić ulazi u krug Dobrih Bošnjana, velikana, koji su postavili osnove povijesno islamološkog proučavanja Bosne među kojima su Safvet-beg Bašagić, Mehmed Handžić, Hamdija Kreševijaković, Muhamed T. Okić, Hazim Šabanović, osnove s kojih su mogli krenuti brojni istraživači različitih struka i disciplina ovisno o vlastitim sklonostima i opredjeljenju, i o čijoj će važnosti konačni sud dati vrijeme. Djela spomenutih autora međutim, već su u grupi onih glavnih koja se smatraju i nazivaju međašima kulture, znanosti i umjetnosti, posebice sada kad je identifikacija i autentičnost Pročitaj više

Intervjui

RIZVANBEGOVIĆ: Bio bih nesretan čovjek kada bih imao samo jedan

Mi nismo još izišli iz pseudoliberalne matrice onih koji su bili kritičari socijalizma. Ti sada kritizeri svega postojećega, kako se to tada govorilo, su zaista doprinijeli da se liberalizira jugoslavenski prostor 80-tih godina. Ali oni su ostali u toj matrici i ne mogu izići iz nje. Ja bih bio nesretan čovjek kada bih imao samo jedan identitet, bilo nacionalni, bilo etnički, bilo kakav samo jedan. Ja imam sto identiteta kao i svako drugi, ali, kada je fenomen etničke pripadnosti  bošnjačkom identitetu u pitanju, ne vidim razloga da iko ima sumnje. Svako bi Pročitaj više

Intervjui

IMAMOVIĆ: Bosna i Hercegovina ostaje glavno uporište Bošnjaka

Profesor emeritus na Pravnom fakultetu u Sarajevu Mustafa Imamović rodio se u Gradačcu 29. januara 1941, a umro je u Sarajevu 23. januara 2017. godine. Sedmičnik "Stav" objavio je u martu 2015. godine posljednji intervju s profesorom Imamovićem u kojem je govorio o Bosni kao (ne)protektoratu, o tome jesu li se Bošnjaci snašli u nezavisnoj Bosni i Hercegovini, o negiranju bosanskog jezika, o pravu na slobodu izjašnjavanja, o velikodržavnim planovima susjeda i o drugim pitanjima za koje u Bosni i Hercegovini nema konačnog odgovoraPročitaj više

Studije i eseji

245 godina Hasanaginice

Objavljena prvi put u knjizi Put po Dalmaciji (Viaggio in Dalmazia) talijanskog prirodoslovca opata Alberta Fortisa 1774. godine, Hasanaginica se u ovom kontekstu posmatra prvenstveno s obzirom na njezin položaj i ulogu u povijesti ideje, statusa i identiteta bošnjačke književnosti - kao poseban trenutak u historijatu bilježenja bošnjačke usmene književnosti, odnosno kao početak međunarodne afirmacije bošnjačkog književnog stvaranja uopće, ali i kao početak relativiziranja bošnjačke književnosti kao takve i osporavanja njezine književne vlastitosti, što će svoj vrhunac imati u vremenu nacionalnog romantizma Pročitaj više

Studije i eseji

MIRKO KOVAČ: Jesmo li u paklu?

Mržnja je progovorila iz dubine anonimnosti. Ona se i začinje negdje u tmini duše. Mržnja uvijek progoni s namjerom da uništi. Čovjek posvećen mržnji danomice smišlja grozna ubojstva, a svake noći pred spavanje, kako bi rekao cinični filozof Cioran, u mislima sječe na komade svoje protivnike. Ta zlopamtila, te nesreće vrebaju svoju priliku. Ako im historijske okolnosti dopuste, oni će nedvojbeno tu šansu iskoristiti. Imaju naoštrene bodeže, znaju zborno mjesto.Pročitaj više