Smail Balić ulazi u krug Dobrih Bošnjana, velikana, koji su postavili osnove povijesno islamološkog proučavanja Bosne među kojima su Safvet-beg Bašagić, Mehmed Handžić, Hamdija Kreševijaković, Muhamed T. Okić, Hazim Šabanović, osnove s kojih su mogli krenuti brojni istraživači različitih struka i disciplina ovisno o vlastitim sklonostima i opredjeljenju, i o čijoj će važnosti konačni sud dati vrijeme. Djela spomenutih autora međutim, već su u grupi onih glavnih koja se smatraju i nazivaju međašima kulture, znanosti i umjetnosti, posebice sada kad je identifikacija i autentičnost Pročitaj više
Boga mu Božjeg, i tom Zulfikaru! U zemlji Bosni biti kralj, kao da je i to nešto! Kad je tu svatko svakome Bog, i kad nitko nije nikome Bog.Pročitaj više
Mi nismo još izišli iz pseudoliberalne matrice onih koji su bili kritičari socijalizma. Ti sada kritizeri svega postojećega, kako se to tada govorilo, su zaista doprinijeli da se liberalizira jugoslavenski prostor 80-tih godina. Ali oni su ostali u toj matrici i ne mogu izići iz nje. Ja bih bio nesretan čovjek kada bih imao samo jedan identitet, bilo nacionalni, bilo etnički, bilo kakav samo jedan. Ja imam sto identiteta kao i svako drugi, ali, kada je fenomen etničke pripadnosti bošnjačkom identitetu u pitanju, ne vidim razloga da iko ima sumnje. Svako bi Pročitaj više
"Oni koji zagovaraju formulaciju bošnjački jezik žele zapravo problematizirati neka temeljna pitanja narodne samosvojnosti, žele uzdrmati Bošnjake, ako to već ne mogu osporavanjem imena naroda, koje se odsudno učvrstilo." Pročitaj više
Profesor emeritus na Pravnom fakultetu u Sarajevu Mustafa Imamović rodio se u Gradačcu 29. januara 1941, a umro je u Sarajevu 23. januara 2017. godine. Sedmičnik "Stav" objavio je u martu 2015. godine posljednji intervju s profesorom Imamovićem u kojem je govorio o Bosni kao (ne)protektoratu, o tome jesu li se Bošnjaci snašli u nezavisnoj Bosni i Hercegovini, o negiranju bosanskog jezika, o pravu na slobodu izjašnjavanja, o velikodržavnim planovima susjeda i o drugim pitanjima za koje u Bosni i Hercegovini nema konačnog odgovoraPročitaj više
"Jedino što me još zanima, to je - riječ. Ovo ostalo, sve se to srušilo... Pola vijeka je sasvim dovoljno da, što se kaže, ni kamen na kamenu ne ostane."Pročitaj više
Objavljena prvi put u knjizi Put po Dalmaciji (Viaggio in Dalmazia) talijanskog prirodoslovca opata Alberta Fortisa 1774. godine, Hasanaginica se u ovom kontekstu posmatra prvenstveno s obzirom na njezin položaj i ulogu u povijesti ideje, statusa i identiteta bošnjačke književnosti - kao poseban trenutak u historijatu bilježenja bošnjačke usmene književnosti, odnosno kao početak međunarodne afirmacije bošnjačkog književnog stvaranja uopće, ali i kao početak relativiziranja bošnjačke književnosti kao takve i osporavanja njezine književne vlastitosti, što će svoj vrhunac imati u vremenu nacionalnog romantizma Pročitaj više
Mržnja je progovorila iz dubine anonimnosti. Ona se i začinje negdje u tmini duše. Mržnja uvijek progoni s namjerom da uništi. Čovjek posvećen mržnji danomice smišlja grozna ubojstva, a svake noći pred spavanje, kako bi rekao cinični filozof Cioran, u mislima sječe na komade svoje protivnike. Ta zlopamtila, te nesreće vrebaju svoju priliku. Ako im historijske okolnosti dopuste, oni će nedvojbeno tu šansu iskoristiti. Imaju naoštrene bodeže, znaju zborno mjesto.Pročitaj više