I ove godine, od 19. do 24. jula, Bošnjačka zajednica kulture “Preporod” organizirala je Međunarodni festival muzike i folklora “Ljeto u Bosni i Hercegovini”. Festival je upriličen u saradnji s Evropskom asocijacijom festivala (EAFF), partnerom UNESCO-a. Ovo je četvrti put da BZK “Preporod” organizira ovakav festival, koji ove godine okuplja 265 učesnika u osam muzičkih […]Pročitaj više
Sve ono što se zatrpa i ostane nerazjašnjeno i neiskazano stvara određenu traumu. Ako postoji interes za ratnu tematiku, onda moramo dozvoliti da autor progovori. Vrijeme već čini da na temu rata gledamo iz drugih uglova. Danas imamo generacije mladih koje se ne sjećaju rata, ali žive njegove posljedice, tako da su odrastali bez roditelja, bez rođaka, bez svog krova nad glavom. Ko može zabraniti tim generacijama da iskažu vlastiti stav o tome? Rat je krucijalni događaj koji ne možemo preskočiti.Pročitaj više
Uz zagovaranje bošnjaštva, Ljubušak je posebnu pažnju posvetio muslimanskom elementu u Bosni, koji je do danas ostao odan toj ideji. Mehmed-beg rano je shvatio da je obrazovanje i modernizacija muslimanskog stanovništva jedini put spasa u nadolazećim burnim vremenima. Nakon dolaska austrougarske uprave, odmah je počeo raditi na “uvjeravanju” Bošnjaka da prihvate novu vlast i poredak kao historijsku realnostPročitaj više
Ovdje, u srcu Bihaća, vri od historije. Kada bi se nekom magijom moglo ukloniti vrijeme, za čas bi se sve uzburkalo. Ovaj prostor opasan ostacima zidina nekadašnje moćne utvrde koja se protezala obalom pa ukrug, sve uz opkop u koji je Una svraćena da i ona brani ovaj grad, postao bi pretijesan. Tad bi se […]Pročitaj više
Piše: Hamza Ridžal Proteklo je više od četiri stotine godina od smrti jednog od najvećih bošnjačkih pisaca i mislilaca u oblasti tradicionalnih islamskih nauka i disciplina – Hasana Kafije Pruščaka. Kafijino djelo zabilježio je Ata’i neposredno nakon njegove smrti, a nešto kasnije, 1660. godine, i znameniti putopisac Evlija Čelebija tokom boravka u Pruscu. Čelebija je […]Pročitaj više
Dva stoljeća Goetheovog “Zapadno-istočnog divana”: Most između Istoka i Zapada
Godine 1814, u dobi od 65 godina, Goethe je pročitao prijevod Hafizovog Divana iz pera austrijskog orijentaliste Josefa fon Hammera i ostao opčinjen Hafizovim svjetonazorom i pjesničkim stilom. “U Hafizu je doživio Istok – kao daljinu i prisutnost, kao ono bezvremeno istinito što čini da se prošlost i bliskost stope u jedinstvo. U Hafizu se Goethe i sam osjetio proširenim u bezvremeno”, zapisao je MartiniPročitaj više
"Nišani 15. stoljeća svoj oblik duguju stećcima vertikalnog tipa, stele, obeliska. I danas se to može vidjeti na takvim nišanima oko Alipašine džamije u Sarajevu. Ovi nišani negdje stoje i među stećcima, kao na jednom greblju uz selo Zbilje kod Visokog, pa čak i pored krstova. Na nišanima se kao simboli vide luk, strijela, mač. Na nišanima tog ranog vremena, u smjeni kultura, vide se i natpisi s imenima bosanske vlastele čije je ime muslimansko, a prezime starobošnjačko, i još ispisano, uklesano bosančicom. To su Pročitaj više
U srijedu, 18. 12. 2019. godine u velikoj sali Gazi Husrev-begove biblioteke održan je okrugli sto povodom 180. godišnjice rođenja Mehmed-bega Kapetanovića Ljubušaka (1839–1902) u organizaciji Bošnjačke zajednice kulture “Preporod” – Instituta za bošnjačke studije i Gazi Husrev-begove biblioteke. Na skupu o liku i djelu Mehmed-bega Kapetanovića Ljubušaka govorili su mr. Osman Lavić, direktor Gazi […]Pročitaj više
Nema sumnje da je obilježavanje godišnjice preseljenja na ahiret duhovnog velikana Mevlane Dželaludina Rumija, poznato kao “Šebi-arus” ili “Nevjestina noć”, jedan veoma važan vjersko-kulturni datum bosanskih muslimana, koji uz mevlud privlači najviše posjetilaca. Islamska zajednica BiH, na uporno traženje rahmetli hadži hafiza Smaila ef. Fazlića, 1985. godine uvrstila ga je u kalendarski dio Takvima s […]Pročitaj više
Galerija Preporod ogranizira izložbu Sjećanje na hz. Mevlanu: Dželaludin Rumi (šebu-l arus), u okviru programskih aktivnosti Galerije Preporod za 2019. godinu. Galerija Preporod već duži niz godina organizira izložbu istaknutih bosanskohercegovačkih umjetnika, koji sa svojim djelima učestvuju u obilježavanju sjećanja na velikog učenjaka, gnostika i pjesnika Dželaludina Rumija. Autor projekta je prof. dr. Ćazim Hadžimejlić. Ove […]Pročitaj više