Studije i eseji

Važna monografija u izdanju bužimskog Preporoda

Monografija o historijskom vremeplovu Osnovne škole „Bužim“ je pisana sa namjerom da se ostavi jedan dostojan trag o sto godina postojanja i rada škole jer ona pravi dobar presjek i u sažetom obliku zaokružuje priču o stogodišnjem periodu iza nas. U širem smislu, ona nije i ne može biti dostatna ovako značajnom jubileju, jer su mnogi detalji, zbog nepostojanja kompletne arhive ali i uopćenog pristupa, ostali nezabilježeni. Stoga, monografiju ne treba posmatrati kao cjelovit, sveobuhvatan i konačan prikaz, već kao jedan od pokušaja da se pomjeri granica dosadašnjih Pročitaj više

Vijesti

Bistrička stanica nakon 42 godine postaje muzej

„Ovo je još jedan historijski dan za grad Sarajevo. Bistrička stanica je jedina stanica iz Austro-ugarskog perioda, kulturno-historijski je objekat i kao takav nacionalni je spomenik BiH. Dužni smo joj vratiti reprezentativan izgled i s ponosom je predstaviti kao budući muzej i turističku atrakciju grada. Sretan sam što radimo projekte koji će biti mjesto susreta i novih lijepih uspomena“, istakao je gradonačelnik Sarajeva Abdulah Skaka, povodom zvaničnog početka radova na obnovi, restauraciji i rekonstrukciji tog nacionalnog spomenika.Pročitaj više

Sjećanja

San o zemlji Bosni Alije Izetbegovića

U skladu sa novom naredbom Kriznog štaba Ministarstva zdravstva Kantona Sarajevo prema kojoj nije dozvoljeno okupljanje više od 30 osoba u zatvorenom prostoru, u sarajevskoj Vijećnici su morali otkazati prijem gostiju na Akademiju u povodu obilježavanja 17. godišnjice smrti Alije Izetbegovića. U cilju očuvanja sjećanja na prvog predsjednika nezavisne Republike Bosne i Hercegovine, u Vijećnici je predstavljena izložba koja obuhvata fotografije, eksponate i dokumente iz privatnog i političkog života Alije Izetbegovića. JU Muzej "Alija Izetbegović" izložbu organizuje u saradnji sa Fondacijom "Alija Izetbegović". Direktorica Javne ustanove Pročitaj više

Sjećanja

KODRIĆ: Munib Maglajlić – bosnist prije svega

Prof. dr. Munib Maglajlić svoj rad nije ograničavao samo na proučavanje usmenoknjiževne baštine, kako to svjedoči i njegov vrlo opsežan priređivački rad, unutar kojeg posebno mjesto zauzima npr. glasoviti antologijski izbor 101 sevdalinka (1977, 2010), ali isto pokazuje i nemali broj pojedinačnih studija o starijoj te novijoj bošnjačkoj i bosanskohercegovačkoj književnosti, kao i o pitanjima bosanskog jezika te historije Bosne i Bošnjaka. No, i kad je zalazio u ovaj širi bosnistički okvir, a zalazio je uvijek utemeljeno i s punim pravom, prof. Maglajlić uvijek je to činio iz Pročitaj više

Studije i eseji

ŠEMSOVIĆ: Maglajlićevi naučni radovi bili su prekretnica

"Maglajlićev doprinos izučavanju historijata bilježenja i zanimanja za usmenu lirsku pjesmu ogleda se u brojnim prepoznavanjima Bosne i bošnjačke usmene književnosti u radovima svojih prethodnika. Svakome od pobrojanih posvećena je pažnja prema njihovoj važnosti za ukupno očuvanje najprije bošnjačke, a potom i bosanskohercegovačke usmene lirike, a ne prema njihovom značaju za neke druge kontekste i neka druga usmenoknjiževna lirska nasljeđa. Upravo stoga Maglajlićevi radovi i predstavljaju glavnu prekretnicu u ukupnom bavljenju bošnjačkom usmenom lirskom pjesmom", piše prof. dr. Pročitaj više

Sjećanja

LAVIĆ: Pet godina od odlaska dida novije bošnjačke povijesti

Pripadnik humanističke inteligencije, kulturni djelatnik nadaren za ironijski diskurs, neuhvatljiv za politikantske niskosti palanačkog duha, nesvodiv na prozaične slike žurnalističkog cinizma, odgovoran za svoje iskaze, ustrajan u radu za bošnjački narod, nesalomljivi dobrovoljac, antifašista i slobodar, identitetno definiran i u tome stamen, dostojanstven i hrabar, aristokratski odmjeren i oduhovljen, profesor Munib Maglajlić bio je signum neustrašive ustrajnosti u misiji bošnjačkog kulturnog uzdizanja. Bio je prvoborac bošnjačkog buđenja u drugoj polovini 20. stoljeća i jedan od stubova bošnjačkih kulturnih pregnuća od 1990-ih godina do trenutka Pročitaj više

Islam

CHITTICK: Može li islamsko intelektualno naslijeđe biti obnovljeno?

Važno je istaći da religija ne može opstati, ili makar ne može dalje cvasti, bez živuće intelektualne tradicije. Da bismo to dokazali (jer ovakvu postavku nipošto se ne može prihvatiti u smislu taqlida), morat ćemo potražiti odgovore na pitanja poput: Šta je značila intelektualna tradicija? Kakvu je funkciju imala u islamskom svijetu? Šta je njen cilj? Postaviti ovakva pitanja isto je kao i pitati: Zašto muslimani moraju razmišljati? Osnovni odgovor bio bi taj da muslimani moraju razmišljati zato što jesu misleća bića, te i nemaju drugog Pročitaj više

Vijesti

U sarajevskoj Vijećnici obilježena 103. godišnjica rođenja Maka Dizdara

"Prije 103 godine u Stocu je rođen Mehmedalija Mak Dizdar, jedan od najvećih bosanskohercegovačkih pjesnika, koji je obilježio jednu čitavu kulturno-historijsku epohu. Bošnjačka zajednica kulture 'Preporod' i Fondacija 'Mak Dizdar' odlučili su da ove godine zajednički počnu obilježavati godišnjice rođenja Maka Dizdara, pa je danas u sarajevskoj Vijećnici izveden prigodan program koji je obuhvatio izvedbu partiture za gudački kvartet 'Kameni spavač' Vlade Miloševića, istaknutog bh. kompozitora, te recitale glumaca koji su publiku proveli kroz cjelokupnu Makovu poeziju", javlja FENAPročitaj više

Podržite nas!


Ovaj prozor će se zatvoriti za 18 sekundi.