Balada o Morićima je po više osnova u samom vrhu baladesknih tema u bošnjačkom usmenom pjesništvu. Pogibija sarajevskih janičarskih prvaka, Hadži Mehmeda (Paše) i Ibrahim-age, koja pada u sredinu 18. stoljeća, bila je veoma omiljena među usmenim pjesnicima i živjela je u bujnom i neprekinutom toku sve do posljednjih baštinika usmenog pjevanja ovog usmjerenja, s […]Pročitaj više
Tags : usmena književnost
Prof. dr. emeritus Enver Imamović o historijskom romanu „Pogibija braće
Iz štampe je nedavno izašao roman Pogibija braće Morića istaknutog historičara prof. dr. emeritusa Envera Imamovića. Imamović u novoj knjizi opisuje važan historijski događaj koji se dogodio u Sarajevu prije 250 godina. Historijski događaj se veže za pobune i nemire prouzrokovane teškim društvenim prilikama i političkom nestabilnošću, a glavni likovi su braća Morići, koji su s […]Pročitaj više
Bošnjačka zajednica kulture „Preporod“ Konjic organizira predstavljanje zbirke narodnih pjesama Zov zaborava. Predstavljanje knjige održat će se 8. decembra 2021. godine u 19.00 sati u Bosanskoj sobi Narodnog univerziteta Konjic. O zbirci narodnih pjesama govorit će dr. Nirha Efendić, Esad Bajić i priređivač Emin Hebibović. Pročitaj više
Na današnji dan, 19. oktobra 2015. godine, preminuo je prof. dr. Munib Maglajlić, istaknuti književni kritičar, književni historičar usmene književnosti i predsjednik BZK “Preporod”. Obilježavajući godišnjicu smrti prof. dr. Muniba Maglajlića, istaknutog bosniste i barda naše književnoakademske zajednice, delegacija BZK “Preporod” na čelu s predsjednikom prof. dr. Sanjinom Kodrićem danas je posjetila njegov mezar na […]Pročitaj više
Književni kritičar i književni historičar usmene književnosti prof. dr. Munib Maglajlić rođen je 24. marta 1945. godine u Banjoj Luci. Osnovno i srednje obrazovanje završio je u rodnom gradu. Diplomirao je na Višoj pedagoškoj školi u Banjoj Luci 1966. godine i na Filozofskom fakultetu u Sarajevu, na Odsjeku za istoriju jugoslovenskih književnosti i srpskohrvatskog jezika 1970. […]Pročitaj više
Piše: Elmir Spahić Deset godina nakon što je Austro-Ugarska okupirala Bosnu i Hercegovinu, 1888. godine, objavljena je prva knjiga zbirke Narodne pjesne Muhamedovaca u Bosni i Hercegovini Koste Hörmanna, prvog direktora Zemaljskog muzeja Bosne i Hercegovine.[1] Godinu dana poslije (1889) objavljena je druga knjiga zbirke.[2] Prva knjiga broji 39, a druga 36 pjesama. Hörmann […]Pročitaj više
U srid šehera, u srid Bajne Luke, bili dvori bega Omer-bega. U njega je sestra Bisernaza, ja kakva je, radosna joj majka! Po šeheru Naza primamila, a najvećma Karaprohić Ibru. Tome niko mani ne bijaše, do l’ nevista Omerbegovica. Ona kuha šekerli baklavu, na nju meče boščaluk haljina, pa je šalje Karaprohić Ibri, po […]Pročitaj više
Prof. dr. Munib Maglajlić O ljubavnoj narodnoj pjesmi koja je od kraja 19. stoljeća uobičajeno označavana terminom sevdalinka postoji obimna literatura, koja je – u kakvom-takvom kontinuitetu – nastajala u vremenskom rasponu od gotovo dva stoljeća. Naime, prema dosadašnjim uvidima – ako se izuzme davnašnja vijest u izvještaju splitskog kneza mletačkom senatu iz osme decenije 16. […]Pročitaj više
"Oni koji zagovaraju formulaciju bošnjački jezik žele zapravo problematizirati neka temeljna pitanja narodne samosvojnosti, žele uzdrmati Bošnjake, ako to već ne mogu osporavanjem imena naroda, koje se odsudno učvrstilo." Pročitaj više