Novoobjavljeni roman 28. 6. 1914. bošnjačkog i bosanskohercegovačkog pisca Zlatka Topčića revidirana je inačica istoimenog romana iz 2019. godine. Riječ je o reviziji Sarajevskog atentata (1914) i subverzivnom odnosu prema aktuelnim revizionizmima, gdje se povijesti pristupa antimonumentalistički, kritizirajući dosadašnje metanarative. Tako se u romanu predočava sudbina malih ljudi, slučajnih prolaznika, odnosno Sarajlija ranjenih gelerima Čabrinovićeve bombe; […]Pročitaj više
Tags : bošnjačka književnost
Na današnji dan 22. februara 1907. godine u Stocu rođen je Hamid Dizdar, bošnjački i bosanskohercegovački pjesnik, prozaist, novinar, folklorist, književni, likovni i pozorišni kritičar, slikar i kulturni radnik, što ga čini jednim od najznačajnih bošnjačkih i bosanskohercegovačkih kulturnih pregaoca 20. stoljeća. Predstavnik je socijalne literature u bošnjačkoj i bosanskohercegovačkoj književnosti. Maturirao je u Mostaru 1925. […]Pročitaj više
Zija Dizdarević, predstavnik socijalne literature bošnjačke i bosanskohercegovačke književnosti, rođen je na današnji dan 18. februara 1916. godine u Vitini kod Ljubuškog. Ubrzo sa porodicom seli u Fojnicu u kojoj provodi djetinjstvo. Nakon završene osnovne škole u Fojnici 1926. godine upisuje Nižu šerijatsku gimnaziju u Sarajevu koju završava 1930. godine. Šest godina kasnije u istom […]Pročitaj više
Piše: Prof. dr. Senadin Lavić Na ovom mjestu suočavamo se s oniričkom zbirkom od devet eseja-sanjarija koje ispisuje Sead Mahmutefendić o književnim djelima Kemala Mahmutefendića, ali ne samo o djelima nego i o njegovoj osebujnoj antropološkoj pojavi u bosanskohercegovačkoj javnosti. Odmah treba reći da je Kemal Mahmutefendić ozidao svoj vlastiti grad, nosi ime Konjic, […]Pročitaj više
Iz štampe je izašao roman 28.6.1914. bošnjačkog i bosanskohercegovačkog književnika Zlatka Topčića. Prvorangirani među dvanaest nagrađenih rukopisa na anonimnom konkursu Fondacije za izdavaštvo, revidirani roman 28.6.1914. na 372 stranice bavi se Sarajevskim atentatom. Prvo izdanje romana objavljeno je 2019. godine i naišlo je na odličan prijem kritike u Bosni i Hercegovini, pa i u regionu. – Jedan kritičar je, uz […]Pročitaj više
Edhem Mulabdić, bošnjački i bosanskohercegovački književnik, jedan od začetnika novije bošnjačke književnosti, romansijer, pripovjedač, dramski pisac i kulturni djelatnik te jedan od osnivača i predsjednika današnje Bošnjačke zajednice kulture “Preporod”, preminuo je na današnji dan 29. januara 1954. godine u Sarajevu. Rođen je 19. oktobra 1862. godine u Maglaju, gdje je završio mekteb i ruždiju. […]Pročitaj više
Knjiga poezije Gola psovačica bošnjačke i bosanskohercegovačke pjesnikinje Bisere Alikadić predstavljena je jučer 27. januara 2022. godine u Muzeju književnosti i pozorišne umjetnosti Bosne i Hercegovine u Sarajevu. Riječ je o poeziji koja pokušava odgonetnuti temeljne aspekte ljudskog života i svijeta, a da je takvo šta predočeno i kroz postupke ironiziranja, ali i humora i […]Pročitaj više
U povodu 10. godišnjice smrti acc. prof. dr. Đenane Buturović, Institut za bošnjačke studije Bošnjačke zajednice kulture „Preporod“ organizira Naučni skup U traganju za nepoznatom baštinom: U čast acc. prof. dr. Đenane Buturović. Acc. prof. dr. Đenana Buturović (Trebinje, 29. 8. 1934. – Sarajevo, 28. 1. 2012.) bila je istaknuta proučavateljica usmene književnosti, muzejska savjetnica, […]Pročitaj više
Na današnji dan 19. januara 1948. godine u Banjoj Luci rođen je Admiral Mahić, bošnjački i bosanskohercegovači pjesnik i dramski pisac. Njegova prva objavljena knjiga poezije je Ljubavna inspiracija (1977), nakon koje slijede Epilepsija cvjetova (1981), Atlasna imperija (1985), Glasno zrim (1988), Kameni stol (1990), Zvono (1990), Sahara (1993), Vijavica iz pisaćeg stroja (2000), Džajina loza […]Pročitaj više
Na današnji dan 19. januara 1970. godine u Sarajevu preminuo je Hamza Humo, bošnjački i bosanskohercegovački pjesnik, pripovjedač, romansijer, dramski pisac i esejist. Rođen je 30. decembra 1895. godine u Mostaru, gdje je pohađao mekteb, osnovnu školu i gimnaziju. Godine 1914. interniran je u Mađarsku (Komarovo), a 1915. mobiliziran u austrijsku vojsku. Nakon rata vraća […]Pročitaj više