Iz historije Bošnjačke zajednice kulture: Kako je osnovano naše Društvo ”Narodna Uzdanica”?
Priredio: mr. Alen Zečević
Od utemeljenja 1903. godine do danas, što predstavlja 122 godine dugu povijest najstarije i temljne kulturne institucije Bošnjaka, Bošnjačka zajednica kulture je u svom identitetu očuvala sve prethodne forme vlastitog organiziranja i djelovanja – od Prosvjetnog i kulturnog društva muslimana u Bosni i Hercegovini ”Gajret” (1903.), Muslimanskog kulturnog i potpornog društva ”Narodne Uzdanice” (1924.), Kulturnog društva muslimana ”Preporod” (1945.), Bošnjačka zajednica kulture ”Preporod” (1997.). Svako od spomenutih Društava, u povijesnom i političkom kontekstu vremena u kojem su djelovala, ostavila su dubok trag u kulturnoj prošlosti Bošnjaka. To znamo, ponajviše, zahvaljujući kapitalnim istraživanjima naučnika koji su osvijetlili nepoznatu povijest ovih Društava od kraja 19. i tokom 20. stoljeća, ali i njihovim vrlo bogatim arhivama i obimnoj izdavačkoj djelatnosti kojoj danas možemo pristupiti u bibliotekama, muzejima, arhivima i digitaliziranim zbirkama.
Nakon Prvog svjetskog rata, pored ”Gajreta, značajnu ulogu u kulturnom i uopće društvenom životu Bošnjaka, ne samo Bosne i Hercegovine nego i izvan domovine, imala je ”Narodna Uzdanica”. Ideja o utemeljenju ovog Društva potaknuta je od strane članova Centralnog odbora Jugoslavenske muslimanske organizacije (JMO), tada najjače političke stranke sa bošnjačko-muslimanskom nominacijom koju je reprezentirao dr. Mehmed Spaho. Osnivanje novog Društva bilo je, između ostalog, motivirano praksom i nastojanjima beogradskih vlada da preuzmu političku kontrolu nad ”Gajretom”, što je bilo u koliziji sa interesima najvećeg broja utemeljivača i članstva ovog najstarijeg kulturnog društva u Bošnjaka.
Do osnivačke skupštine Društva obrazovan je Osnivački odbor kojeg su činili: predsjednk Atif Hadžikadić, dr. Mahmud Behmen i blagajnik Mehmed Abadžić. Naziv Društva ”Narodna Uzdanica” izglasan je na prijedlog dr. Atifa Hadžikadića, a prema stihovima iz pjesme Safvet-bega Bašagića, ”Ustaj, omladino mila, Uzdanice roda svoga!”. Uprkos političkim razilaženjima, Društvo ”Narodna Uzdanica” imala je gotovo identičan program djelovanja na kulturno-prosvjetnom planu kao i ”Gajret”. U broju 233. ”Pravde”, zvaničnog glasila JMO, 25, oktobra 1923. godine objavljena su Pravila muslimanskog kulturnog društva ”Narodna Uzdanica”. Članom 2. definisano je da su ciljevi Društva kulturno i privredno uzdizanje muslimana, koje će se realizirati:
a) davanjem materijalne pripomoći valjanoj i čestitoj mladeži, koja se obrazuje u svjetovnim i vjerskim naukama na srednjim i visokim zavodima u državi i na strani;
b) davanjem materijalne pomoći mladeži, koja se osposobljava stručno u privredi;
c) podizanjem i uzdržavanjem đačkih konvikata za mladež pod a) i b) u smislu postojećih zakonskih propisa;
d) širenjem prosvjete u narodu, održavanjem tečajeva za nepismene u smislu postojećih zakonskih propisa, popularnim predavanjima, osnivanjem knjižnica, izdavanjem korisnih knjiga i listova.
Odlukom Ministarstva unutrašnjih poslova Kraljevine SHS od 14. augusta 1924. godine, nakon što se na različite načine onemogućavala punih devet mjeseci, data je saglasnost za Pravila ”Narodne Uzdanice” i dato pravo za njeno djelovanje u cijeloj državi. Nakon višemjesečnih priprema i ispitivanja javnog mnijenja, u kontekstu složenih političkih odnosa u Kraljevini Srba, Hrvata i Slovenaca, u Sarajevu je 17.10.1924. godine utemeljeno društvo ”Naroda Uzdanica”. Formalno osnivanje je provedeno, baš kao što je to bio slučaj i sa ”Gajretom”, u sarajevskoj kiraetnani (čitaonici) na Bentbaši. Odlukom izbornih tijela i većine prisutnih za njenog prvog predsjednika izabran je Asim-beg Dugalić. Već po osnivanju ”Narodna Uzdanica” je pokrenula široki plan djelovanja u bošnjačkom narodu, sa ciljem osnaživanja bošnjačke inteligencije. U prvih nekoliko mjeseci nakon registracije Društva pristupilo se osnivanju Mjesnih odbora ”Narodne Uzdanice”, u Bosni i Hercegovini i izvan nje. Prvi mjesni odbori sa radom su počeli u Sarajevu, Mostaru, Tešnju, Zvorniku, Jajcu, Čapljini, Derventi, Rogatici i Goraždu, a početkom tridesetih godina 20. stoljeća osnovan je i mjesni odbor ”Narodne Uzdanice” u Zagrebu.
Ustanovljeni su društveni zajmovi i fondovi podrške preko organiziranja dobrotvornih priredbi i drugih manifestacija od kulturno-prosvjetnog značaja. Sredstva prikupljena tim putem usmjeravana su na stipendiranje učenika i studenata, finansiranje njihovih obrazovnih i stambenih potreba, te pomaganje mnogih socijalno najugroženijih bošnjačkih porodica. Zahvaljujući ovoj pomoći bošnjačka omladina studirala je u Zagrebu, Pragu, Ljubljani, Beogradu i Kairu. U radu su ”Narodne Uzdanice”, obnašajući različite funkcije tokom narednih godina, djelovali Edhem Mulabdić (presjednik), Ismet Gavrankapetanović (potpresjednik), Alija Nametak (sekretar), Husein Alić (sekretar), Hamdija Kreševljaković (dugogodišnji član i dopisnik), Fehim Spaho (presjednik) i mnogi drugi bošnjački intelektualci.
