Piše: Bisera Džidić Sva složenost i raznolikost bosanske pisane tradicije seže od Humačke ploče, koja je nastala najvjerovatnije krajem 10. ili početkom 11. stoljeća, pa nadalje, kroz tekstove na različitim bosanskim pismima i kroz razvoj bosanske pismenosti. Sve to vrijeme, a stjecajem različitih povijesnih okolnosti, tradicija bosanske pismenosti usložnjavala se, učinak čega jeste i […]Pročitaj više
U organizaciji Bošnjačke zajednica kulture „Preporod“, Instituta za jezik Univerziteta u Sarajevu i Muzeja književnosti i pozorišne umjetnosti Bosne i Hercegovine jučer je u Muzeju književnosti i pozorišne umjetnosti Bosne i Hercegovine povodom obilježavanja Međunarodnog dana pismenosti upriličeno predavanje Bosanska pismenost u pismenosti svijeta koje je održala dr. Erma Ramić-Kunić. Organizacija ujedinjenih naroda za […]Pročitaj više
Bošnjačka zajednica kulture „Preporod“ u saradnji s Institutom za jezik Univerziteta u Sarajevu i Muzejom književnosti i pozorišne umjetnosti Bosne i Hercegovine 29. augusta 2022. godine obilježava Dan bosanske pismenosti. Tim povodom u Galeriji Muzeja književnosti i pozorišne umjetnosti danas se u 12 sati predstavlja velika dokumentarna izložba Slovom o slovu: Tragovima bosanske pismenosti, koja […]Pročitaj više
Bošnjačka zajednica kulture „Preporod“ kao najstarija i temeljna organizacija kulture Bošnjaka, odnosno bošnjačka kulturna matica s tradicijom od 1903. godine, posebnu pažnju posvećuje bosanskom jeziku te i ove godine obilježava 29. august kao Dan bosanske pismenosti. Naime, to je dan kad je 1189. godine napisana ili izdana Povelja Kulina bana kao najstariji sačuvani bosanski državni […]Pročitaj više
Javna tribina „Bosanski jezik i društveni odnosi: Dijahronijski i sinhronijski
Bošnjačka zajednica kulture „Preporod“ Bužim, u saradnji sa osnovnom i srednjom školom u Bužimu, organizira javnu tribinu Bosanski jezik i društveni odnosi: Dijahronijski i sinhronijski aspekti koja će se održati u utorak 7. juna 2022. godine u 20.00 sati u Velikoj sali Islamskog kulturnog centra u Bužimu. U programu će učestvovati dr. Jasmin Hodžić, direktor Instituta […]Pročitaj više
Naučna konferencija Razvoj lingvističke bosnistike održana je nedavno u Svečanoj sali Rektorata Univerziteta u Sarajevu, povodom 50. godišnjice od osnivanja Instituta za jezik Univerziteta u Sarajevu. To je bio povod za razgovar sa dr. Jasminom Hodžićem, direktorom Instituta. Hodžić je doktor humanističkih nauka iz područja lingvistike. Objavio je četiri knjige iz oblasti lingvističke bosnistike, od kojih je […]Pročitaj više
U ponedjeljak 21. marta 2022. godine s početkom u 17.00 sati u Velikoj sali BZK „Preporod“ Livno održana je javna tribina o temi Bosanski jezik i društveni odnosi u organizaciji BZK „Preporod“ Livno i Instituta za jezik Univerziteta u Sarajevu. Prisutnima su se obratili direktor Instituta za jezik Univerziteta u Sarajevu dr. Jasmin Hodžić, prof. dr. […]Pročitaj više
U organizaciji BZK „Preporod“ Brčko sinoć 15. marta 2022. godine u Brčkom predstavljena su izdanja Instituta za jezik Univerziteta u Sarajevu, a o najnovijim izdanjima Instituta govorili su: dr. Jasmin Hodžić, direktor Instituta za jezik Univerziteta u Sarajevu te dr. Erma Ramić-Kunić, mr. Zenaida Karavdić i mr. Aida Kršo. Prema riječima šefice za izdavačku djelatnost, biblioteku i […]Pročitaj više
Bošnjačka zajednica kulture „Preporod“ u petak 18. marta 2022. godine u Šarića kući u Stocu i Centru za kulturu Mostar upriličit će jednodnevnu manifestaciju Sjećanje na književnika Aliju Isakovića u čijem radu će učestvovati poznavaci Isakovićevog djela. U programu Sjećanja na Aliju Isakovića između ostalih učestvovat će Emina Kečo Isaković, Dijana Hadžizukić, Hadžem Hajdarević, Ivan Lovrenović, Alija Pirić, […]Pročitaj više
Predstavljanje izdanja Instituta za jezik Univerziteta u Sarajevu koja su objavljena u 2020. i 2021. godini upriličena je jučer 14. marta 2022. godine u mostarskom Centru za kulturu. Predstavljanje je organizirano povodom 50 godina od osnivanja Instituta za jezik, a o izdanjima su govorili Alen Kalajdžija, Jasmin Hodžić, Edim Šator, Nihada Ibrišimović te Zenaida Karavdić. „Imamo […]Pročitaj više