#MOJSEVDAH Adis Lizde rođen je 22.07.1973 u Domanovićima, općina Čapljina. Osnovnu školu završio je u rodnom mjestu, a srednju školu u Mostaru. Agresija na Bosnu i Hercegovinu prekinula je njegov san o studiju žurnalistike. Od 1994. godine živi u Holandiji gdje je studirao Logistiku i radi kao Operation Manager u firmi koja se bavi prodajom i iznajmljivanjem brodskih kontejnera. Za sebe kaže da rado čita, naročito domaće autore koje i promoviše. Naime, voditelj je niza humanitarnih akcija i programa obilježavanja značajnih datuma za Bosnu i Hercegovini. „U slobodno vrijeme najčešće Pročitaj više
Sejo Pitić sarajevski je muzičar i pjevač koji je na estradi već skoro šezdeset godina. Vjerovatno ne postoji niko u Bosni i Hercegovini ko je imalo zagazio muzičkim vodama a da barem jednom nije čuo njegov hit Plava žena, topla zima, koji ove godine navršava 40 godina od prve izvedbe. Pitić je trenutno u izolaciji zbog virusa COVID-19, međutim, vrlo je rado podržao izazov i natjecanje “#Mojsevdah”, koji je pokrenula Bošnjačka zajednica kulture “Preporod” preko svog portala za kulturu i društvo Biserje.ba. Intervju sa Sejom Pitićem možete čitati u ovosedmičPročitaj više
Generalni projekt-menadžer BZK "Preporod" i glavni urednik online magazina "Biserje" Filip Mursel Begović je za televiziju "Hayat" komentirao IZAZOV #MOJSEVDAH. "Smatramo da je u ovom trenutku, kada govorimo o očuvanju mentalnog zdravlja naših ljudi, pjevanje o ljubavi, odnosno uzimanje ljubavi na jezike i srca naša umjesto panike i očaja, dobar put da se održimo kao kolektiv", poručuje Begović.Pročitaj više
Predsjednik BZK "Preporod" prof. dr. Sanjin Kodrić je za portal "Faktor" komentirao IZAZOV #MOJSEVDAH koji je jučer pokrenuo online magazin "Biserje". "Ljude, naprosto, animiramo da u ovoj našoj prijetećoj svakodnevici pronađu zrnce ljepote i da ga podijele s drugima putem našeg portala", poručuje predsjednik BZK "Preporod"Pročitaj više
Šejh Abdurrahman Sirri (Tajanstveni) rođen je u Fojnici 1775. a na bolji svijet preselio na Oglavku kod Fojnice 1847. “Ocu mu je bilo ime Mehmed, a djedu Fadlullah. Obojica su bili fojničke kadije. Veli se da je u Fadlullahovo doba preneseno sjedište kadiluka iz Kreševa u Fojnicu. U mladosti je učio u fojničkoj medresi, ali je više nauke slušao od šejha Husejna Zukića, koji je tada bio šejh tekije u Živčićima, dva sahata hoda na istok od Fojnice. Dolazeći češće u Fojnicu, prijateljevao je šejh sa tadanjim kadijom koji Pročitaj više
Mula Mustafa Bašeskija, pjesnički pseudonim Ševki (Svijetli), rođen je u Sarajevu god. 1731./32. u Mimar Sinanovoj mahali. Umro u Sarajevu 1809. Već u mektebu se ističe i postaje kalfa, zatim izučava kazaski zanat, ali produžava školovanje u medresi i 1757. postaje sibjan-mualim u mektebu kod Ferhadije džamije. Godine 1756, dakle, u svojoj 25. godini života, počinje voditi Ljetopis i bilježiti događaje, uglavnom sarajevske, do 1804/05. godine. Taj ljetopisac izuzetnog šarma daje 58-godišnju sliku Sarajeva i njegovih ljudi takvom živošću i vještinom da bi mnoge ljude “po Bašeskijinom opisu mogao slikar prenijeti na Pročitaj više
U narodnoj pjesmi Bosne i Hercegovine kuga je ostavila vidan trag, ona je vrlo često subjekt lirske pjesme, ona se često spominje i u epici. Pojam kuge, onakav kakav se je usjekao u narodnu dušu, najbolje se očituje baš u narodnoj pjesmi sva tri naroda u Bosni i Hercegovini. Pjesnički opisi kuge u Bosni i Hercegovini su, razumije se, kao historijski dokumenat, radi anahronizama i pleonazama, slabe vrijednosti, ali unatoč tomu pružaju prilično jasnu sliku o pomorima kao i o načinu na koji je svijet psihološki prema ovim pomorima reagirao. U jeku epidemije Pročitaj više
Liznula je duga plamena zmija, koja je vitko puzala uz stupove Gazi Husrev-begove knjižnice i počela buktati… Proteklo je malo, vrlo malo vremena, kad se zmija pretvorila u plamenog zmaja, koji je smjerao proždrijeti dragocjeno blago stare Gazine knjižnice; blago nad čijim su požutjelim pergamentima tihi učenjaci provodili dane i dane. Stoljećima stara riznica puna knjižnog blaga Istoka i Zapada bila je u opasnosti… Hiljade najskupocjenijih naučnih i književnih djela te četiri stoljeća stare knjižnice (uz more vrijednih rukopisa i dragocjenih pergamena) bilo je na dohvat ognju i Pročitaj više
Estradno recitativan, iskričava duha, dakle, duhovit i zaigran, Mustafa Zvizdić jest i pjesnik koji višeslojno zadire u čovjekovu nevolju, njegovu sudbinu, koja, naravno, nije uvijek i raspjevana kao ni svijet u kojemu opstoji i koji sustavno korozira u ratnim nevoljama (pjesma: “Dom”). Jedno je sigurno, Zvizdić nije izbjeglica ni prognanik iz svoje pjesme, iz svoga stvarnog zavičaja, on je dobrodošao muhadžir koji skuplja zrnca pameti i koji beznađe pretvara u nadu, stalno se pitajući – Zašto? (F.M. Begović)Pročitaj više
Uz glasove hinjene, namještene i cijele od jednog trenutka, glasove koje kao usputnost nosi svako vrijeme da bi onemuštili već u prvom narednom momentu, glas Gordane Muzaferije morat će trajati i zato što je dolazio iz sasvim iskrene, danas sve rjeđe i pomalo romantične vjere u smisao pisanja, koji Gordana Muzaferija nikad nije suprotstavila smislu življenja, niti ga razdvojila od njega, pa čak ni onda kad joj naruku nisu išle književne mode i – kako je osjećala – agresivni trendovi konačnog poništenja humanističkog ideala.Pročitaj više