Vijekovima je šuma kod Olova, u selu Bakići šutjela, dok je kroz grane omorika, sunce zrakama davalo posebnu boju portretu kamenog diva. Divu koji se tu zatekao slučajno u mitskoj tišini i počeo prkositi vijekovima. Vječan i neizbrisiv kao što nije izbrisiva ni povijest koju je pisao njegov stvaratelj, bosanski kralj Tvrtko I Kotromanić. Upravo takav, on […]Pročitaj više
Trebalo bi opet naučiti da slušamo kako dažd pada pada Trebalo bi se odkameniti i poći bez osvrtanja kroz kapiju grada Trebalo bi ponovo pronaći izgubljene staze od one plave trave Trebalo bi u obilju bilja zagrliti panične makove i mrave Trebalo bi se iznova umiti i sniti u jasnim kapima ozorne rose Trebalo bi […]Pročitaj više
Poznata pod pseudonimom Jolanta, Poljakinja Irena Sendler, rođena 1910. godine, bila je socijalna radnica i pretpostavlja se da je spasila više od 2.500 djece iz Varšavskog geta. Sendler je imala jednu “manu” za tadašnje društvo – protivila se diskriminaciji Židova. Nakon okupacije Poljske, iskoristila je svoju poziciju i poznanstva kako bi pomogla žrtvama okupatora. Pomagala je […]Pročitaj više
Životinje su sretne dotle dok su zdrave i imaju šta da jedu. Čovjek bi mislio da tako treba da je i sa ljudskim stvorenjima, ali u modernom svijetu ona nisu sretna ili bar nisu to u velikoj većini slučajeva. Ako ste sami nesretni, vjerovatno ćete naginjati vjerovanju da u tom pogledu niste izuzetak. Ako ste […]Pročitaj više
Na današnji dan, 13. 8. 1995. godine, od posljedice ranjavanja, preminuo je Karim Zaimović, bošnjački i bosanskohercegovački novinar i pisac. Rođen je 6. 5. 1971. godine. Nakon završetka sarajevske Prve gimnazije 1989. godine i odsluženja vojnog roka upisuje Akademiju likovnih umjetnosti, s koje poslije nekoliko mjeseci prelazi na studij komparativne književnosti Filozofskog fakulteta u Sarajevu. […]Pročitaj više
Povijest Bosne oko sredine srednjeg vijeka često je zbrkana i dovodi čovjeka u nedoumicu. Ipak, ističu se trojica moćnih vladara: Kulin ban (koji je vladao od 1180. do 1204), ban Stjepan Kotromanić (1322-1353) i kralj Stjepan Tvrtko (1353-1391). Pod drugim od ove trojice Bosna se proširila i na kneževinu Hum (Hercegovinu), a pod trećim se […]Pročitaj više
Prvi list koji se počeo štampati u Sarajevu bio je Bosanski vjestnik. Pokrenuo ga je i u početku sam uređivao Ignjat Sopron. Prvi broj lista izašao je iz štampe 7. aprila 1866. godine, ćirilicom. Izlazio je svakog četvrtka na osam stranica. Ignjat Sopron bio je, ustvari, prvi sarajevski i bosanskohercegovački profesionalni novinar. On […]Pročitaj više
Stara je istina da učen i pametan čovjek, pogotovo ako je pjesnik, ne može uspjeti i biti priznat u svojoj sredini i svom vremenu, već, kao što to obično biva, daleko od svog rodnog kraja i vremena djelovanja. To se odnosi i na pjesnika Muhameda Seida Mašića, koji je pjevao na maternjem i arapskom jeziku […]Pročitaj više
Kao Vladar svijeta, Fatih je u svom narodu bio popularan, ali je i među balkanskim i evropskim narodima bio predmetom znatiželje. Dobio je ratove, majstorskim političkim manevrom za stolom dobijao je ono što je želio. Međutim, postojali su i značajni izuzeci, a jedan od njih tiče se događaja koji je danas znan kao legenda o […]Pročitaj više
Institut za jezik Univerziteta u Sarajevu, u saradnji sa Televizijom Sarajevo, pokrenuo je projekat pod naslovom “O bosanskom na bosanskom”. Projekt podrazumijeva snimanje petominutnih emisija o bosanskom jeziku koje na naučno-popularan način iznose najvažnije činjenice o bosanskom jeziku. Riječ je o 200 tema iz raznih oblasti – od historije bosanskog jezika svih razdoblja, preko […]Pročitaj više
© 2019 - 2022. BZK "Preporod". Sva prava zadržana.
