Povodom obilježavanja godišnjice osnivanja Fondacije „Sevdah“, 23. maja 2022. godine s početkom od 20.00 sati u Bosanskom kulturnom centru u Sarajevu održat će se veliki koncert posvećen sevdalinkama. Mila majko šalji me na vodu; Moj dilbere, kud se šećeš, Dvore gradi Komadina Mujo, Djevojka je zelen bor sadila samo su su neke od pjesama koje je svojim marljivim […]Pročitaj više
Prof. dr. Munib Maglajlić O ljubavnoj narodnoj pjesmi koja je od kraja 19. stoljeća uobičajeno označavana terminom sevdalinka postoji obimna literatura, koja je – u kakvom-takvom kontinuitetu – nastajala u vremenskom rasponu od gotovo dva stoljeća. Naime, prema dosadašnjim uvidima – ako se izuzme davnašnja vijest u izvještaju splitskog kneza mletačkom senatu iz osme decenije 16. […]Pročitaj više
U radu se polazi od pretpostavke da specifičan oblik lirskog usmenog stvaralaštva pjesme Hirvat(i) türkisi u kontekstu alhamijado književnog stvaralaštva predstavlja preteču sevdalinke, odnosno da ova, kako je do danas poznato, najstarija alhamijado pjesma sadrži određene elemente koji, upućujući na njezin lirski karakter te muzičko-versifikacijski postupak, predstavlja spomenuti konstataciju. Rezultat nastanka pjesme jeste karakterističan spoj orijentalno-slavenske ambijentalnosti, što je očit slučaj kako „klasične“ sevdalinke, tako i ove pjesme. Spomenuta hipoteza temelji se na nekoliko važnijih činjenica koje upućuju na mogućnost njezine Pročitaj više
Oni koji udaraju glavom u zid, slušajući je, na trenutak se zaborave, odnosno, na trenutak zaborave na mehkotu materije svoje inače tvrde (ako je riječ o muškoti Bosanca) glave. Oh, reći ćemo, koliko nas je puta sevdalinka razvalila.Pročitaj više
Od prvih pjesnika sevdalinke, vjerovatno sa početka 16. stoljeća, kojih se – ukupno uzevši – više nalazi u ženskom nego u muškom glasu, do onih savremenih vjerodostojnih baštinika ove pjesme sa kojima je – kao u primjeru pjevača Hamdije Šahinpašića iz Pljevalja (rođen 1916, a umro u proljeće 2003.) – nepovratno nestalo onih pojedinaca koji su ujedno bili i spontani pjesnici bošnjačkog usmenog pjesništva na prostoru kojem je Bosna u središtu, decenijama i stoljećima traje pjesnička radionica bezbrojnih, uglavnom neznanih učesnika, čiji je vrhunski i neponovljivi proizvod sadržan Pročitaj više
Obavještavajući redovito mletačke vlasti o zbivanjima u tadašnjoj mletačkoj provinciji Dalmaciji, splitski knez je opisao ljubavnu zgodu između Adila i Marije. Splitski knez prvo kaže da je događaj “prekrasan i zanimiv” i drugo, da svojim pretpostavljenim nije o njemu ništa spomenuo.Pročitaj više
© 2019 - 2022. BZK "Preporod". Sva prava zadržana.
