Nova bista bh. književnika, ljekara i humaniste Isaka Samokovlije postavljena je danas u centralnom sarajevskom parku, na Trgu Oslobođenja – Alija Izetbegović, odakle je prije pet godina otuđena. Vraćanje biste jednog od najvećih i najpoznatijih bh. pripovjedača, inicirali su i realizovali Grad Sarajevo i Jevrejska zajednica u BiH. Gradonačelnik Sarajeva Abdulah Skaka je prilikom otkrivanja biste […]Pročitaj više
S nedovoljnom brigom društva i na društvenoj margini opstaje javni i nezavisni sektor kulture, a na sličnim su pozicijama i četiri kulturna društva naroda Bosne i Hercegovine: Bošnjačka zajednica kulture “Preporod”, Hrvatsko kulturno društvo “Napredak”, Srpsko prosvjetno i kulturno društvo “Prosvjeta”, te Jevrejsko Kulturno-prosvjetno i humanitarno društvo “La Benevolencija”. Ovim društvima se uglavnom spočitava etnički […]Pročitaj više
Snimak obilježavanja 103. godišnjice rođenja Maka Dizdara u sarajevskoj Vijećnici 17. oktobar 2020. godine. Program uključuje Partituru za gudački kvartet “Kameni spavač” Vlade Miloševića u izvedbi Gudačkog kvarteta SA Sinfoniette i recital poezije Maka Dizdara u izvedbi glumice Elme Juković i glumaca Igora Skvarice, Dine Sarija i Mikija Trifunova. Organizatori događaja su Fondacija “Mak Dizdar” […]Pročitaj više
O stanovnicima Šehera Tin će se izjasniti sebi svojstvenim darom opažanja: Sarajlije su ljudi koji izuzetno cijene merak, pa mezete proverbijalnom polaganošću parče sira uz piće, ali samo umaču zrno kukuruza nad staklo koje pokriva sir. Kažu da je u ženskoj kopreni igrala ulogu ljubomora, ali na pravim turskim kućama ima drveni prozor sa rešetkama iza kojih djevojke ašikuju. Zakon je, čini se, zabranio vino, ali nije pivo i rakiju, a ko je okusio jednoga ili drugoga, ne mora već da vidi vino — kao vino. Takvo je, dakle, bilo Ujevićevo Pročitaj više
Najveći dio života i svoje u pogledu pisanja najplodnije godine Jelica Belović Bernadžikowska provela je u Bosni i Hercegovini. U historiji proučavanja “ženskog pitanja” na ovim prostorima ostat će upamćena kao intelektualka evropskog kulturnog kruga, koja je svojim autoritetom utjecala na shvatanja naših književnica. Prva je upotrijebila termin “žensko pismo”, tvrdeći da “drugačije žena gleda na svijet i život, drugačije muškarac, i ta osobenost je velika vrijednost od koje se ne smije odstupiti”. Ona je i prva žena pedagoški pisac u Bosni i Hercegovini s vrlo širokim dijapazonom poznavanja Pročitaj više
Mula Mustafa Bašeskija, pjesnički pseudonim Ševki (Svijetli), rođen je u Sarajevu god. 1731./32. u Mimar Sinanovoj mahali. Umro u Sarajevu 1809. Već u mektebu se ističe i postaje kalfa, zatim izučava kazaski zanat, ali produžava školovanje u medresi i 1757. postaje sibjan-mualim u mektebu kod Ferhadije džamije. Godine 1756, dakle, u svojoj 25. godini života, počinje voditi Ljetopis i bilježiti događaje, uglavnom sarajevske, do 1804/05. godine. Taj ljetopisac izuzetnog šarma daje 58-godišnju sliku Sarajeva i njegovih ljudi takvom živošću i vještinom da bi mnoge ljude “po Bašeskijinom opisu mogao slikar prenijeti na Pročitaj više
Na Filozofskom fakultetu Univerziteta u Sarajevu (UNSA) danas je svečano otvorena savremena fono-laboratorija namijenjena izvođenju nastave iz lingvistike, uključujući i arapski jezik i književnost. Projekt opremanja kabineta fono-laboratorijom na toj visokoškolskoj instituciji sa 120.000 KM finansirao je Međunarodni centar za arapski jezik iz Rijada. Na svečanosti otvorenja ambasador Kraljevine Saudijske Arabije u Bosni i Hercegovini […]Pročitaj više
"Pjesmu Sarajevu devedeset i neke" (ali Mostaru, Blagaju i Buni) bunjevački je pjevač, skladatelj i tekstopisac Zvonko Bogdan (Sombor, 1942) napisao 1995. godine. Bogdan je kolekcionar i zaljubljenik u narodnu glazbu i tradiciju, posebno vezanu uz Vojvodinu i ikavicu. Jedan je od najvećih kantautora ovih prostora, koji se tokom ratova devedesetih godina 20. stoljeća povukao u privatnost, u kojoj je vjerojatno i nastala ova pjesma.Pročitaj više
Nekada najljepša Sarajka, u pjesmi opjevana ljepotica, kao 80-godišnjakinja za Jugoslavenski list, 21. januara 1940, priča o sebi i starom šeheru. Pročitaj više
Ugroziti svoj život i živote svoje porodice da bi nekoga spasio to je herojski čin bez presedana. Nije se libio stari Izet Hardaga da to učini. Nije se prepao ustaša ni njegov sin Mustafa. Obojica su učinili ono što su smatrali da moraju - da spasu porodicu Kabiljo. Njih su spasiili, ali sebe nisu. Ustaše su ih, zbog tog njihovog komšijskog i prijateljskog ponašanja, otpremile u Jasenovac gdje su ih mučki ubili. To nije bilo dovoljno da uplaši porodicu Hardaga. Zeineba, Izetova snaha i Mustafina supruga, nastavlja i dalje da pomaže Pročitaj više
© 2019 - 2022. BZK "Preporod". Sva prava zadržana.
