Tags : Musa Ćazim Ćatić

Aktuelno Književnost

Musa Ćazim Ćatić: „Tvoje oči“

Moj je život soba tamna i duboka, Gdje bijeli rijetko zaviruju dani – Tu u vazi srca na nijemoj tenhani Cvatu mrki cvijeci bez snage i soka.   Tek katkada, Niđar, taj tvoj pogled pjani – Ko sunčana traka sa neba visoka – Svesilno mi prodre kroz pendžer od oka U sobu života i cvijetke […]Pročitaj više

Aktuelno Književnost Umjetnost

BZK „Preporod“ Odžak: Manifestacija „Musini dani“ i izložba slika „Stara Bosna“

U organizaciji BZK „Preporod“ Odžak povodom obilježavanja manifestacije Musini dani u subotu 12. marta 2022. godine položeno je cvijeće ispred biste bošnjačkog i bosanskohercegovačkog pjesnika Muse Ćazima Ćatića. Nakon polaganja cvijeća, u Vijećnici je otvorena izložba slika Stara Bosna iz fundusa slika Galerije BZK „Preporod“ Zenica. Prisutnima su se obratili Ahmer Škrijelj, predsjednik BZK „Preporod“ Odžak, Nasiha Torić, predsjednica BZK „Preporod“ Odžak, prof. […]Pročitaj više

Aktuelno Književnost

Godišnjica rođenja Muse Ćazima Ćatića, najznačajnijeg pjesnika bošnjačke moderne

Musa Ćazim Ćatić, najznačajniji pjesnik bošnjačke moderne, rođen je u Odžaku kod Modriče 12. marta 1878. godine, gdje je pohađao mekteb i osnovnu školu, a nakon očeve smrti i majčine preudaje seli u Tešanj, uči brijački zanat, upisuje se u medresu i kod tešanjskog muftije Mesud ef. Smailbegovića uči arapski, turski i perzijski jezik. Godine […]Pročitaj više

Aktuelno Umjetnost

Izložba slika „Stara Bosna“ u organizaciji BZK „Preporod“ – Općinsko

U povodu obilježavanja manifestacije „Musini dani“, Bošnjačka zajednica kulture „Preporod“ – Općinsko društvo Odžak organizira polaganje cvijeća ispred biste Muse Ćazima Ćatića i izložbu slika Stara Bosna iz fundusa slika Galerije „Preporod“ Zenica. Riječ je o 20 slika s motivima bosanske arhitekture (kuće, sokaci, kapije, pendžeri) i tradicionalnih bosanskih motiva. Autori slika su iz Zenice, Žepča, Travnika, Visokog […]Pročitaj više

Aktuelno Bosanski jezik Islam Književnost

Musa Ćazim Ćatić: “Kurban-bajram”

Muslimani u Bosni i Hercegovini i širom svijeta danas obilježavaju jedan od najradosnijih vjerskih praznika, Kurban-bajram. Povodom toga, Redakcija Magazina za kulturu i društvo Biserje objavljuje pjesmu Kurban-bajram istaknutog bošnjačkog i bosanskohercegovačkog poete Muse Ćazima Ćatića.   Bajram šerif mubarek olsun!     KURBAN-BAJRAM   Liepo Jutro prhnu sa Zorina njedra Noseći pod krilom tielo mrtvog mraka; U oku […]Pročitaj više

Aktuelno Islam Književnost

Lejletu-l-Bedr

Muslimani večeras sa akšamskim ezanom obilježavaju Lejletu-Bedr. Na brdu Bedr, blizu grada Medine, 17. ramazana, 624. godine dogodila se prva bitka u historiji islama. Iako brojčano slabiji, muslimani su, predvođeni Muhammedom, a. s., vojno porazili neprijatelje. O toj pobjedi se u Kur'anu kaže “Koliko je maloljudnih skupina koje su, voljom Božijom, ostvarile pobjedu nad mnogoljudnim […]Pročitaj više

Aktuelno Književnost

Godišnjica rođenja Muse Ćazima Ćatića, najznačajnijeg pjesnika bošnjačke moderne

Musa Ćazim Ćatić, najznačajniji pjesnik bošnjačke moderne, rođen je u Odžaku kod Modriče 12. marta 1878. godine, gdje je pohađao mekteb i osnovnu školu, a nakon očeve smrti i majčine preudaje seli u Tešanj, uči brijački zanat, upisuje se u medresu i kod tešanjskog muftije Mesud ef. Smailbegovića uči arapski, turski i perzijski jezik. Godine […]Pročitaj više

Književnost

ĆAZIM ĆATIĆ: Ramazanska večer

Na osnovu narodnih priča, može se sa sigurnošću reći da su u kulturi Bošnjaka postojale “munadije”, osobe koje su budile na sehur, a da je pucanj iz topa rijetko označavao početak, a češće kraj posta. Skoro da nema pjesme i priče u bošnjačkoj književnosti koja govori o iftaru, a u kojoj se ne spominje iftarski top kao jedna od njegovih specifičnosti. Ratnični eho topa pobjedonosno poručuje postaču da je taj dan dobio bitku, onu najtežu, protiv samog sebe. Mističnu atmosferu iftara, taj Pročitaj više

Aktuelno Sjećanja

ĆATIĆ: Prođite se “srpstva”

U turobnom vremenu kallayevskih pokušaja nacionalne unifikacije i naporednih srpsko-hrvatskih nadmetanja u “nacionalizaciji muslimana”, koja će u 20. stoljeću nerijetko imati karakter potpunog poricanja bilo kakvog oblika bošnjačke kulturne samobitnosti i prava na samoodređenje, začinje se drama neprestanih basanja i traganja za pouzdanijim oblicima kolektivne samoidentifikacije na surovim raskršćima balkanske povijesti. A neizvjesnost i nepouzdanost kolektivne sudbine i opstanka uvjetovala je onda i nepouzdanost i promjenljivost nacionalnih “opredjeljenja”, i možda se ta drama ponajbolje vidi na primjeru Muse Ćazima Ćatića. (Prof. dr. Enes Duraković)Pročitaj više