Tags : književnost

Aktuelno Književnost

Godišnjica rođenja Envera Čolakovića, autora romana o zlatnoj prošlosti Bosne

Enver Čolaković, bošnjački i bosanskohercegovački romanopisac, pripovjedač, pjesnik, dramski pisac i esejist, rođen je na današnji dan, 27. 5. 1913. godine. Školovao se u Budimpešti, Sarajevu i Beogradu, a u Zagrebu diplomirao historiju (1959). Do 1945. godine živio je i književno djelovao u Sarajevu i Budimpešti. Nakon tragične pogibije njegovih roditelja, oca Vejsil-bega Čolakovića i […]Pročitaj više

Aktuelno Književnost

Godišnjica rođenja Alekse Šantića, pjesnika neposredne ljepote i ljubavi

Aleksa Šantić, bosanskohercegovački pjesnik, pripovjedač i kulturni radnik, rođen je 27. 5. 1868. godine u Mostaru, u kojem je proveo najveći dio života. Imao je dva brata, Jeftana i Jakova, sestru Persu, koja se udala za njegovoga prijatelja, Svetozara Ćorovića, te drugu sestru, Zoricu, koja je preminula kao beba. Živio je u uglednoj trgovačkoj porodici, […]Pročitaj više

Aktuelno Književnost

Godišnjica smrti Bekima Sejranovića, književnika praznine i nedostajanja, lutanja i

Bekim Sejranović, bošnjački i bosanskohercegovački pripovjedač, romanopisac i scenarista, rođen je 1972. godine u Brčkom. Godine 1985. odlazi u Rijeku, gdje pohađa pomorsku školu i studira kroatistiku. U Oslu živi od 1993. godine, gdje na Historijsko-filozofskom fakultetu magistrira južnoslavensku književnost, od 2011. do 2014. godine živi u Ljubljani, a od maja 2015. godine živi i […]Pročitaj više

Aktuelno Književnost

Husein Bašić: “Kutija”

Topli oblačić duhanskog dima i mrtva prisutnost dvojice ljudi izmamiše jednu krupnu i crnu muhu da, možda posljednji put, oproba svoja sapeta krila i nađe neko zgodnije mjesto za zimu. Kao obezglavljena, iznenada pokrenuta iz svoje prividne smrti, probuđena u nezgodnom času, suludo zuji po praznom dućanu, kola između golih polica, zavlači se u prazne boce, […]Pročitaj više

Aktuelno Književnost Studije i eseji

Društvena ravnoteža i odnos prema Drugom u “Ljetopisu” Mula Mustafe

Piše: Rijana Jusufbegović   Iako su Bašeskijini spisi bili predmetom izučavanja poznatih istraživača kroz decenije, Bašeskijin Ljetopis ni danas, čini se, u javnom prostoru na području Bosne i Hercegovine nije dobio mjesto koje bi mu trebalo pripadati, s obzirom na to da to djelo predstavlja riznicu informacija o dešavanjima u Sarajevu u 18. stoljeću te o […]Pročitaj više