Sve ono što se zatrpa i ostane nerazjašnjeno i neiskazano stvara određenu traumu. Ako postoji interes za ratnu tematiku, onda moramo dozvoliti da autor progovori. Vrijeme već čini da na temu rata gledamo iz drugih uglova. Danas imamo generacije mladih koje se ne sjećaju rata, ali žive njegove posljedice, tako da su odrastali bez roditelja, bez rođaka, bez svog krova nad glavom. Ko može zabraniti tim generacijama da iskažu vlastiti stav o tome? Rat je krucijalni događaj koji ne možemo preskočiti.Pročitaj više
Tags : Hamza Ridžal
Uz zagovaranje bošnjaštva, Ljubušak je posebnu pažnju posvetio muslimanskom elementu u Bosni, koji je do danas ostao odan toj ideji. Mehmed-beg rano je shvatio da je obrazovanje i modernizacija muslimanskog stanovništva jedini put spasa u nadolazećim burnim vremenima. Nakon dolaska austrougarske uprave, odmah je počeo raditi na “uvjeravanju” Bošnjaka da prihvate novu vlast i poredak kao historijsku realnostPročitaj više
Piše: Hamza Ridžal Proteklo je više od četiri stotine godina od smrti jednog od najvećih bošnjačkih pisaca i mislilaca u oblasti tradicionalnih islamskih nauka i disciplina – Hasana Kafije Pruščaka. Kafijino djelo zabilježio je Ata’i neposredno nakon njegove smrti, a nešto kasnije, 1660. godine, i znameniti putopisac Evlija Čelebija tokom boravka u Pruscu. Čelebija je […]Pročitaj više
Dva stoljeća Goetheovog “Zapadno-istočnog divana”: Most između Istoka i Zapada
Godine 1814, u dobi od 65 godina, Goethe je pročitao prijevod Hafizovog Divana iz pera austrijskog orijentaliste Josefa fon Hammera i ostao opčinjen Hafizovim svjetonazorom i pjesničkim stilom. “U Hafizu je doživio Istok – kao daljinu i prisutnost, kao ono bezvremeno istinito što čini da se prošlost i bliskost stope u jedinstvo. U Hafizu se Goethe i sam osjetio proširenim u bezvremeno”, zapisao je MartiniPročitaj više
"Nišani 15. stoljeća svoj oblik duguju stećcima vertikalnog tipa, stele, obeliska. I danas se to može vidjeti na takvim nišanima oko Alipašine džamije u Sarajevu. Ovi nišani negdje stoje i među stećcima, kao na jednom greblju uz selo Zbilje kod Visokog, pa čak i pored krstova. Na nišanima se kao simboli vide luk, strijela, mač. Na nišanima tog ranog vremena, u smjeni kultura, vide se i natpisi s imenima bosanske vlastele čije je ime muslimansko, a prezime starobošnjačko, i još ispisano, uklesano bosančicom. To su Pročitaj više
Piše: Hamza RIDŽAL Knjiga Bošnjaci i islamska kultura izvanredna je zbirka autorskih tekstova Sedada Dizdarevića koja osvjetljava pojedine aspekte islamske tradicije Bošnjaka i bošnjačke divanske književnosti. Knjiga ukazuje na utjecaje velikih perzijskih klasika na našu književnost, nemjerljivo veliki utjecaj sufizma, posebno mevlevijskog tarikata, na bošnjačku kulturu u najširem smislu, a naročito na visoku književnost. Tako […]Pročitaj više
Piše: Hamza Ridžal Knjiga Bošnjaci i islamska kultura izvanredna je zbirka autorskih tekstova Sedada Dizdarevića koja osvjetljava pojedine aspekte islamske tradicije Bošnjaka i bošnjačke divanske književnosti. Knjiga ukazuje na utjecaje velikih perzijskih klasika na našu književnost, nemjerljivo veliki utjecaj sufizma, posebno mevlevijskog tarikata, na bošnjačku kulturu u najširem smislu, a naročito na visoku književnost. Tako […]Pročitaj više
Piše: Hamza Ridžal Knjiga Bošnjaci i islamska kultura izvanredna je zbirka autorskih tekstova Sedada Dizdarevića koja osvjetljava pojedine aspekte islamske tradicije Bošnjaka i bošnjačke divanske književnosti. Knjiga ukazuje na utjecaje velikih perzijskih klasika na našu književnost, nemjerljivo veliki utjecaj sufizma, posebno mevlevijskog tarikata, na bošnjačku kulturu u najširem smislu, a naročito na visoku književnost. Tako […]Pročitaj više