Sva relevantna dokumentacija koja je važna za genocid u Srebrenici, ali i ratna dešavanja u Bosni i Hercegovini (BiH) od 1992-1995. godine postavljena je u Arhiv Memorijalnog centra Srebrenica otvoren u petak 9. jula u ovom gradu na istoku BiH. Reinout Vos, ambasador Holandije u BiH, na otvaranju je naveo kako že Arhiv služiti kao […]Pročitaj više
Tags : Bošnjaci
Memorijalni centar Srebrenica – Potočari u saradnji s Univerzitetom u Sarajevu organizira izložbu Povezi smrti u povodu obilježavanja 26. godišnjice genocida u Srebrenici. Izložbu čini postavka fotografija iz arhive International Criminal Tribunal for the Former Yugoslavia (ICTY) i arhive Memorijalnog centra Srebrenica – Potočari na kojima su prikazani povezi pronađeni u masovnim grobnicama na području […]Pročitaj više
Godišnjica rođenja Muniba Maglajlića – bošnjačkog kulturnog pregaoca i predsjednika
U ovom ogledu autor obrađuje ključne tačke slučaja-Bošnjaci, naroda kojem je zbog specifičnih povijesnih procesa, složenog i dramatičnog političkog stanja na prijelomu iz 19. u 20. stoljeće osporavan identitet. U tekstu se iznose uzroci i procesi koji su odredili udaljavanje od ali i povratak osporavanom historijskom narodnom imenu. U ovom ogledu se donosi i kratak pregled činjenica vezanih za jezik i pismo Bošnjaka, prije svega o današnjem problematiziranju naziva bosanski za maternji jezik Bošnjaka te odnos bosanskog jezika prema hrvatskom i srpskom u Bosni i šire. Takođe ovaj Pročitaj više
Povodom mjeseca Rebiul-evvela, mjeseca mevluda i u čast rođenja poslanika Muhammeda, a.s., objavljujemo serijal tekstova iz djela "Mevlud u životu i kulturi Bošnjaka" u izdanju Instituta za bošnjačke studije – BZK „Preporod“.Pročitaj više
Mi imamo sve razloge da od mevluda načinimo našu narodnu proslavu. Imamo sve razloge da njegujemo mevlud kao pjesničku formu, čak i da organiziramo natjecanja u pisanju i u recitiranju, pa i u predstavljanju događanja iz mevluda za naš narod. Mi imamo pravo i dužnost da tu tradiciju, koja osnažuje naše povjerenje u sebe i u opravdanje našeg postojanja, smatramo bitnom za naš duhovni život.Pročitaj više
Za mene je naš najljepši jezik - jezik bosanskohercegovačkih Muslimana. Može misliti o tome tko što hoće, ali ako se tome jeziku doda još i talent, onda je to literatura srca.Pročitaj više
Bošnjačka jezička zajednica u proteklu deceniju i po dovršila je svoju standardizaciju i vernakularizaciju mada je njen jezik još uvijek osporavan. Istovremeno je bosanski jezik ipak priznat kao samostalni jezik u zajednici svjetskih jezika, dakle, on nije “nepriznati” jezik, čime se nalazi na sredini između krajnosti potpune izraslosti i nepriznatosti. Premda je potpuno politiziran, tj. mada je jezik slobodnog naroda koji ga slobodno definira i koristi u svom javnom prostoru, bosanski jezik se još u očima mnogih pojedinaca iz srodnih jezičkih zajednica očituje samo kao varijacija nekog drugog jezika, u pravilu srpskog Pročitaj više
Bošnjačka će književnost od svojih početaka u vidu usmenopoetskog lirskog, epskog i baladesknog izraza, te usmenoproznog izraza u obliku pripovijetke ili predaje, pa preko bosanskih srednjovjekovnih tekstova, poglavito natpisa na stećcima i kasnije nišanima, preko pisama bosanskih krajišnika, pučke književnosti (alhamijado) na bosanskom jeziku a arapskim pismom, preko književnosti na arapskom, turskom i perzijskom jeziku, te u konačnici do književnosti druge polovine 19, cijelog 20. i prvih decenija 21. stoljeća, kao centralno mjesto svoga zanimanja prepoznavati BosnuPročitaj više
Uz zagovaranje bošnjaštva, Ljubušak je posebnu pažnju posvetio muslimanskom elementu u Bosni, koji je do danas ostao odan toj ideji. Mehmed-beg rano je shvatio da je obrazovanje i modernizacija muslimanskog stanovništva jedini put spasa u nadolazećim burnim vremenima. Nakon dolaska austrougarske uprave, odmah je počeo raditi na “uvjeravanju” Bošnjaka da prihvate novu vlast i poredak kao historijsku realnostPročitaj više
Ovdje, u srcu Bihaća, vri od historije. Kada bi se nekom magijom moglo ukloniti vrijeme, za čas bi se sve uzburkalo. Ovaj prostor opasan ostacima zidina nekadašnje moćne utvrde koja se protezala obalom pa ukrug, sve uz opkop u koji je Una svraćena da i ona brani ovaj grad, postao bi pretijesan. Tad bi se […]Pročitaj više