Bošnjačka jezička zajednica u proteklu deceniju i po dovršila je svoju standardizaciju i vernakularizaciju mada je njen jezik još uvijek osporavan. Istovremeno je bosanski jezik ipak priznat kao samostalni jezik u zajednici svjetskih jezika, dakle, on nije “nepriznati” jezik, čime se nalazi na sredini između krajnosti potpune izraslosti i nepriznatosti. Premda je potpuno politiziran, tj. mada je jezik slobodnog naroda koji ga slobodno definira i koristi u svom javnom prostoru, bosanski jezik se još u očima mnogih pojedinaca iz srodnih jezičkih zajednica očituje samo kao varijacija nekog drugog jezika, u pravilu srpskog Pročitaj više
Tags : Bošnjaci
Bošnjačka će književnost od svojih početaka u vidu usmenopoetskog lirskog, epskog i baladesknog izraza, te usmenoproznog izraza u obliku pripovijetke ili predaje, pa preko bosanskih srednjovjekovnih tekstova, poglavito natpisa na stećcima i kasnije nišanima, preko pisama bosanskih krajišnika, pučke književnosti (alhamijado) na bosanskom jeziku a arapskim pismom, preko književnosti na arapskom, turskom i perzijskom jeziku, te u konačnici do književnosti druge polovine 19, cijelog 20. i prvih decenija 21. stoljeća, kao centralno mjesto svoga zanimanja prepoznavati BosnuPročitaj više
Uz zagovaranje bošnjaštva, Ljubušak je posebnu pažnju posvetio muslimanskom elementu u Bosni, koji je do danas ostao odan toj ideji. Mehmed-beg rano je shvatio da je obrazovanje i modernizacija muslimanskog stanovništva jedini put spasa u nadolazećim burnim vremenima. Nakon dolaska austrougarske uprave, odmah je počeo raditi na “uvjeravanju” Bošnjaka da prihvate novu vlast i poredak kao historijsku realnostPročitaj više
Ovdje, u srcu Bihaća, vri od historije. Kada bi se nekom magijom moglo ukloniti vrijeme, za čas bi se sve uzburkalo. Ovaj prostor opasan ostacima zidina nekadašnje moćne utvrde koja se protezala obalom pa ukrug, sve uz opkop u koji je Una svraćena da i ona brani ovaj grad, postao bi pretijesan. Tad bi se […]Pročitaj više
"Nišani 15. stoljeća svoj oblik duguju stećcima vertikalnog tipa, stele, obeliska. I danas se to može vidjeti na takvim nišanima oko Alipašine džamije u Sarajevu. Ovi nišani negdje stoje i među stećcima, kao na jednom greblju uz selo Zbilje kod Visokog, pa čak i pored krstova. Na nišanima se kao simboli vide luk, strijela, mač. Na nišanima tog ranog vremena, u smjeni kultura, vide se i natpisi s imenima bosanske vlastele čije je ime muslimansko, a prezime starobošnjačko, i još ispisano, uklesano bosančicom. To su Pročitaj više
U srijedu, 18. 12. 2019. godine u velikoj sali Gazi Husrev-begove biblioteke održan je okrugli sto povodom 180. godišnjice rođenja Mehmed-bega Kapetanovića Ljubušaka (1839–1902) u organizaciji Bošnjačke zajednice kulture “Preporod” – Instituta za bošnjačke studije i Gazi Husrev-begove biblioteke. Na skupu o liku i djelu Mehmed-bega Kapetanovića Ljubušaka govorili su mr. Osman Lavić, direktor Gazi […]Pročitaj više
Piše: Hamza RIDŽAL Knjiga Bošnjaci i islamska kultura izvanredna je zbirka autorskih tekstova Sedada Dizdarevića koja osvjetljava pojedine aspekte islamske tradicije Bošnjaka i bošnjačke divanske književnosti. Knjiga ukazuje na utjecaje velikih perzijskih klasika na našu književnost, nemjerljivo veliki utjecaj sufizma, posebno mevlevijskog tarikata, na bošnjačku kulturu u najširem smislu, a naročito na visoku književnost. Tako […]Pročitaj više
Piše: Hamza Ridžal Knjiga Bošnjaci i islamska kultura izvanredna je zbirka autorskih tekstova Sedada Dizdarevića koja osvjetljava pojedine aspekte islamske tradicije Bošnjaka i bošnjačke divanske književnosti. Knjiga ukazuje na utjecaje velikih perzijskih klasika na našu književnost, nemjerljivo veliki utjecaj sufizma, posebno mevlevijskog tarikata, na bošnjačku kulturu u najširem smislu, a naročito na visoku književnost. Tako […]Pročitaj više
Piše: Hamza Ridžal Knjiga Bošnjaci i islamska kultura izvanredna je zbirka autorskih tekstova Sedada Dizdarevića koja osvjetljava pojedine aspekte islamske tradicije Bošnjaka i bošnjačke divanske književnosti. Knjiga ukazuje na utjecaje velikih perzijskih klasika na našu književnost, nemjerljivo veliki utjecaj sufizma, posebno mevlevijskog tarikata, na bošnjačku kulturu u najširem smislu, a naročito na visoku književnost. Tako […]Pročitaj više
Novi predsjednik “Preporoda” ističe da “svaki program, pa i ovaj, može ostati samo lista lijepih želja i namjera ukoliko ne postoje oni koji će ga ostvarivati, ali i ukoliko ne postoje i odgovarajući finansijsko-materijalni preduvjeti i druge okolnosti koje će omogućiti njegovu realizaciju.”Pročitaj više