Piše: Prof. dr. Vahidin Preljević Usprkos maksimumu vidljivosti, koju Hettcheov pripovjedač nastoji postići parapornografskim opisom, istina ostaje nevidljiva. Uglavnom nema ničega ispraznijeg od velikih riječi. Ti strašni pojmovi za koje se izgara, od kojih zadrhti srce, koji nagone na suze, za koje se umire, i za koje se ratuje – sve njih, uključujući i […]Pročitaj više
Piše: Elmir Spahić Deset godina nakon što je Austro-Ugarska okupirala Bosnu i Hercegovinu, 1888. godine, objavljena je prva knjiga zbirke Narodne pjesne Muhamedovaca u Bosni i Hercegovini Koste Hörmanna, prvog direktora Zemaljskog muzeja Bosne i Hercegovine.[1] Godinu dana poslije (1889) objavljena je druga knjiga zbirke.[2] Prva knjiga broji 39, a druga 36 pjesama. Hörmann […]Pročitaj više
Kojoj dugujem što radošću sam ispunjen I što se moji osjećaji bude kad budimo se mi I što istog trena počinak dolazi kad vrijeme je sna, Skladno disanje Ljubavnika kojih tijela mirišu jedno drugom Koji misle iste misli bez potrebe da se zbori I tepaju iste riječi bez potrebe da se neki smisao rodi. Neće […]Pročitaj više
BZK “Preporod” – Regionalno društvo Hercegovina u Trebinju održalo izložbu
U sklopu manifestacije Dani “Preporoda” sinoć je u avliji Medžlisa Islamske zajednice u Trebinju otvorena izložba bošnjačke pobožne poezije koju su organizirali BZK “Preporod” i Medžlis Islamske zajednice Trebinje. U obraćanju prisutnim hafiz Sadik ef. Fazlagić, glavni imam Medžlisa Islamske zajednice Trebinje, izrazio je zadovoljstvo što je ova izložba svoje prvo predstavljanje javnosti u Hercegovini […]Pročitaj više
Muslimani u Bosni i Hercegovini i širom svijeta danas obilježavaju jedan od najradosnijih vjerskih praznika, Kurban-bajram. Povodom toga, Redakcija Magazina za kulturu i društvo Biserje objavljuje pjesmu Kurban-bajram istaknutog bošnjačkog i bosanskohercegovačkog poete Muse Ćazima Ćatića. Bajram šerif mubarek olsun! KURBAN-BAJRAM Liepo Jutro prhnu sa Zorina njedra Noseći pod krilom tielo mrtvog mraka; U oku […]Pročitaj više
Godišnjica smrti Hamida Dizdara, značajnog bošnjačkog i bosanskohercegovačkog kulturnog pregaoca
Na današnji dan, 17. 7. 1967. godine u Sarajevu, preminuo je Hamid Dizdar, bošnjački i bosanskohercegovački pjesnik i prozaist, novinar, folklorist, književni, likovni i pozorišni kritičar, slikar i kulturni radnik, što ga čini jednim od najznačajnih bošnjačkih i bosanskohercegovačkih kulturnih pregaoca 20. stoljeća. Predstavnik je socijalne literature u bošnjačkoj i bosanskohercegovačkoj književnosti. Rođen je 22. […]Pročitaj više
Godišnjica smrti Mehmedalije Maka Dizdara, velikana modernog bošnjačkog i bosanskohercegovačkog
Mehmedalija Mak Dizdar, bošnjački i bosanskohercegovački pripovjedač, pjesnik i novinar, predstavnik socijalne literature, poratnog predmodernizma i poratnog modernizma novije bošnjačke književnosti, rođen je 17. 10. 1917. godine u historijskom gradiću Stocu, u “donjoj Hercegovini”, kako je to i sam zapisao u jednoj rukopisnoj autobiografskoj crtici. Njegov rodni kraj tad je bio u sastavu austrougarskog kondominija […]Pročitaj više
Godišnjica rođenja Midhata Begića, jednog od utemeljitelja savremene bosnistike
Na današnji dan, 12. 7. 1911. godine, u Koraju, rođen je Midhat Begić, znameniti bošnjački i bosanskohercegovački književni kritičar, književni historičar i esejist te jedan od utemeljitelja savremene bosnistike. Studij francuskog jezika i jugoslovenske književnosti završio je na Filozofskom fakultetu u Beogradu 1934. godine. U Lyonu (Francuska) odbranio je doktorsku disertaciju pod nazivom Jovan Skerlić, […]Pročitaj više
SUZE MAJKI SREBRENICE Bolje da je nema Nego da je ima Ovakve Kakva danas jeste Naša Srebrenica. Ni mrtvo ni živo U njoj Boraviti ne može Pod olovnim nebom Od olova zrak Niko još nikada Nije naučio U pluća udisati Iz nje bježi sve Što ima noga Su kojima može I ima iđe Pobjeći Iz […]Pročitaj više
Piše: Selma Dizdar Rat u našoj zemlji nužno je uticao i na umjetnost, posebno na književnost, na stvaranje drugačijih narativa i pojavu novih književnih imena. Brojnost objavljenih djela o ratu, ratnim dešavanjima i stradanjima zahtijeva i njihovu stručnu, književno-teorijsku i estetičku valorizaciju. Poseban segment naše ratne književnosti čine djela, u prozi i stihu, o […]Pročitaj više