Akšemseddin je uzeo dozvolu za iršad od svoga šejha i, došavši u Edirne, srete se sa sultanom Murad-hanom II. Izvjesno vrijeme proveo je u sohbetu sa njim. Nakon dolaska hadži Bajrama Velija u Edirne, postao je učitelj i odgajatelj sultan-Fatiha Mehmed-hana. U toku opsade Istanbula, Akšemseddin je osmanskim vojnicima bio veliki izvor morala i duhovnosti. Nakon osvajanja pokazao je keramet kojim se otkrio kabur hazreti Ebu Ejjuba el-Ensarija, r.a. Kako na polju islamskih nauka, tako i na polju medicine, Akšemseddin je imao mnogobrojna otkrića neviđena do toga vremena. Njegov Pročitaj više
Politički pluralizam i parlamentarni demokratski sistem vlasti u Bosni i Hercegovini, koji su obnovljeni 1990. godine, nisu uspjeli spriječiti rat i stradanje tokom Agresije od 1992. do 1995. godine. Realne analize pokazuju da, s obzirom na prethodno stvorene odnose izvanbosanskih političkih faktora i opći historijski kontekst, to nije bilo ni mogućePročitaj više
Zemaljski muzej BiH i Grad Sarajevo najavili su početak zajedničkog projekta otvorenih vrata "Grad u Zemaljskom" u okviru kojeg će najstariji i najznačajniji bh. muzej od 1. do 7. juna biti otvoren za posjete, besplatno, za sve učenike osnovnih i srednjih škola s područja Kantona Sarajevo. Da jedna od temeljnih muzejskih institucija neće biti prepuštena sama sebi te da se neće dopustiti njeno gašenje potvrdio je jučer i ministar kulture i sporta Kantona Sarajevo Kenan AlikadićPročitaj više
Volumen rukopisne ostavštine Envera Čolakovića impresivan je. Obuhvaća preko tristo bibliografskih jedinica u rasponu od ciklusa europskog haikua i minijatura, do poema i ciklusa pjesama epskih razmjera, te pripovijetki, novela, drama i romana. Još jednom ustvrđujemo da gotovo nema ni jedne književne forme u kojoj se Čolaković nije okušao. Naravno, također ustvrđujemo da takav golemi književni opus trpi i otrpjet će oscilirajuće kvalitativne vektore. Pritom je neodoljivo je privlačan tematski opseg Bosne, kojoj je posvećeno oko četvrtine volumena njegove rukopisne ostavštine. Može se također rećPročitaj više
Moja je isključiva namjera u ovom osvrtu oteti zaboravu neke važne činjenice iz života i rada Envera Čolakovića i portretirati svog nezaboravnog oca kao čovjeka u obiteljskoj atmosferi i u kontekstu ideološko-političkih (ne)prilika zatiranja slobode kulturnog stvaralaštva u vrijeme vladavine KPJ/SKJ na prostoru bivše države. Pročitaj više
Amira Redžić kaže da je bilo potrebno dosta vremena, truda i snage da se sve privede kraju, snimi i zatim filtrira materijal koji u finalu traje približno dvadeset i šest sati. “Allah mi je podario tu snagu i istrajnost, kao i ljude koji će mi pomoći. Od početne zamisli da se to snimi i podijeli nekako svim ljudima na dar i slušanje danas imamo veoma lijepo i profesionalno pripremljen i odštampan CD Kazivanje Kur’ana Časnog na bosanskom jeziku. Izdavači su BZK “Preporod” i TV HayatPročitaj više
Političkom organiziranju Bošnjaka u doba pluralizacije jugoslovenskog društva prethodio je višedecenijski kulturni preporod. Osnivanje Stranke demokratske akcije, na današnji dan 26. maja 1990. godine, označio je početak političkog organiziranja Bošnjaka, ali i početak višestranačja u Bosni i Hercegovini. Povodom tridesete godišnjice od ovog važnog datuma za političku povijest Bosne i Bošnjaka donosimo izvadak iz naučne studije „Kratka politička historija Bošnjaka“ dr. Admira MulaosmanovićaPročitaj više
Specijalna bajramska emisija Hayat TV-a, rezultat je saradnje vodeće televizijske kuće u Bosni i Hercegovini i BZK „Preporod“, najstarije i temeljne kulturne institucije Bošnjaka. Voditelj programa bio je generalni projekt-menadžer BZK „Preporod“, publicista i urednik Filip Mursel Begović, a gosti prof. dr. Sanjin Kodrić, prof. dr. Jasmina Talam, prof. dr. Džemaludin Latić i mr. Osman Lavić. Tematski okvir bajramske emisije u produkciji Hayat TV je odnos Bošnjaka prema tradicijskim vrijednostima, problemi i nesporazumi u suodnosu tradicije i modernosti, a gosti su se osvrnuli i na historijat bajramskih običaja u Bosni i Hercegovini.Pročitaj više
Isakovićev zapis o zemlji je zapis o Bosni i njenim gradovima, njihovoj historiji i ljepoti, ali i tvrdim putevima kojima se hodi. Zapis o Bosni je metaforiziran mnogo više nego je to uobičajeno u klasičnom putopisu; priča o Bosni pretače se u lirsku pjesmu ispunjenu brojnim vrstama semantičkih stilskih figura.Pročitaj više
Ima među Bošnjacima onih koji bi se samopročišćavali od navodno nametnute “uloge” žrtve. Ona nije nametnuta i ona nije uloga, ona je stvarna, proživljena, opisana i presuđena. Kao znak zahvalnosti, a u ime tuge i sjećanja na nevino ubijene civile i hrabre branitelje države Bosne i Hercegovine koji su braneći je položili svoj život, pozicionirajući tu vrst žrtve na mjesto apsolutnog dostojanstva, drugi dan ramazanskog Bajrama obilježava se kao Dan šehida. Pročitaj više