U Zenici održan okrugli sto „Vidovdanski ustav i bošnjačko pitanje (1921–2021) – stotinu godina poslije“
Dana 28. decembra 2021. godine u prostorijama Muzeja grada Zenica u organizaciji BZK „Preporod“ Bosne i Hercegovine i BZK „Preporod“ Zenica održan je okrugli stol o temi Vidovdanski ustav i bošnjačko pitanje (1921–2021) – stotinu godina poslije. O temi su govorili doktori nauka iz raznih naučnih oblasti. Na početku se prisutnima obratio prof. dr. Sanjin Kodrić, predsjednik BZK „Preporod“ Bosne i Hercegovine ukazujući na značaj bosankog jezika i književnosti Bošnjaka nekad i sad te ulozi samog „Preporoda“ (prvo „Gajreta“, potom i „Narodne uzdanice“) u afirmiranju pitanja identiteta. Nakon prof. dr. Kodrića skupu se obratio prof. dr. Šaćir Filandra govoreći da su ideje jugoslavenstva, na koje Bošnjaci nisu mogli utjecati, inkompatibilne ideji Bosne i Hercegovine. Posebno je podvukao da je Jugoslavija Bošnjacima bila i majka (garantirala im je sigurnost) i maćeha (uskratila je njihova politička prava). Prof. dr. Larisa Velić, dekanesa Pravnog fakulteta u Zenici, govorila je o agrarnom pitanju i oduzimanju zemlje prije 100 godina, dovodeći isto u vezu sa danas aktuelnim pitanjem državne imovine.
Poseban osvrt na pravni status i društveno-politički položaj Islamske (vjerske) zajednice u Kraljevini SHS dao je dekan Islamskog pedagoškog fakulteta u Zenici prof. dr. Muharem Adilović, koji je ukazao i na aktuelne atake na Islamsku zajedenicu u Bosni i Hercegovini i vežnost njene opstojnosti kao vezivnog tkiva Bošnjaka današnjice.
U svom izlaganju doc. dr. Sedad Dedić naglasio je da su ustavna pitanja danas gotovo identična ustavnim pitanjima od prije 100 godina, ali s jednom vrlo bitnom razlikom; Bošnjaci su danas ipak važan politički faktor bez kojeg nijedno pravno-političko pitanje u državi ne može biti rješavano, za razliku od perioda Vidovdanskog i postvidovdanskog uređenja kad su gotovo sva pitanja rješavana na relaciji Beograd – Zagreb, pa sve do sporazuma Cvetković – Maček.
Nakon doc. dr. Dedića riječ je imao doktor historijskih nauka Amir Ismić, zlatni ljiljan, koji je u svom vrlo nadahnutom i stručnom izlaganju ukazao na značajna imena bošnjačke prošlosti koja su o vrlo teškim temama bošnjačkog identiteta i države Bosne i Hercegovine u tadašnjoj socijalističkoj Jugoslaviji govorili još krajem šezdesetih godina 20. stoljeća, kad je sloboda izražavanja plaćana oduzimanjem slobode.
Učešće na skupu je uzeo i doc. dr. Enis Omerović, koji je poslao svoje video obraćanje iz dalekog Rijada, gdje se nalazi kao gostujući profesor. On je svoje izlaganje posvetio međunarodnim okolnostima i globalnim odnosima koji su utjecali na unutrašnja politička zbivanja u svim državama, pa tako i u Kraljevini. Posebno je ukazao na Versailleski mirovni ugovor, Ligu naroda, krah Lige naroda, Senžermenski ugovor saveznika s Austrijom, sljednicom raspadnute Austro-Ugarske monarhije, ujedinjenju u Kraljevinu SHS i Vidovdanskom ugovoru. Završna riječ na skupu pripala je prof. dr. Ajdinu Huseinspahiću koji se zahvalio prisutnima i još jednom podvukao da su prethodna pitanja o kojima se govorilo na okruglom stolu zapravo aktuelna i dan-danas (državna imovina, jezik, negiranje zločina genocida, ataci na Islamsku zajednicu u Bosnu i Hercegovini, svođenje Bošnjaka na vjersku grupu…), samo je važno da ih prepoznamo i da kao bošnjačka nacija načinimo taj iskorak ka jedinstvenoj platformi djelovanja bez obzira na stranačko (ne)opredjeljenje.
Skup je moderirao sekretar BZK „Preporod“ Zenica dipl. iur. Tarik Isaković.
