Piše: Prof. dr. Enver Imamović Povelja Kulina bana predstavlja najznačajniji spomenik kulturne prošlosti Bosne i Hercegovine. Riječ je o najstarijem sačuvanom diplomatskom dokumentu srednjovjekovne bosanske države, pa je za nju uobičajeno reći da je to rodni list bosanske državnosti. Pisana je dvojezično i dvama pismima. U originalnoj varijanti to je bosanski jezik i bosansko pismo […]Pročitaj više
Galerija “Preporod” Zenica u saradnji sa BZK “Preporod” Stolac organizira Izložbu slika “Stara Bosna”. Izložba slika bit će postavljena 3. jula 2021.godine u Centru za kulturu Stolac. Otvaranje izložbe je u 20.00 sati. Bit će predstavljeno 25 slika nastalih na osam likovnih kolonijama. Slike su rađene različitim tehnikama, a različiti motivi pokazuju ljepote Bosne i Hercegovine […]Pročitaj više
Danas je u Sarajevu, u organizaciji Instituta za bošnjačke studije Bošnjačke zajednice kulture (BZK) „Preporod“, održan jubilarni 10. međunarodni naučni skup „Bosanskohercegovačka država i Bošnjaci“, koji je ove godine bio posvećen trima ključnim temama: Bosna i Hercegovina, Bošnjaci i Jugoslavija, Bosna i Hercegovina 25 godina nakon Daytona i Genocid u Bosni i Hercegovini: Srebrenica 25 […]Pročitaj više
Volumen rukopisne ostavštine Envera Čolakovića impresivan je. Obuhvaća preko tristo bibliografskih jedinica u rasponu od ciklusa europskog haikua i minijatura, do poema i ciklusa pjesama epskih razmjera, te pripovijetki, novela, drama i romana. Još jednom ustvrđujemo da gotovo nema ni jedne književne forme u kojoj se Čolaković nije okušao. Naravno, također ustvrđujemo da takav golemi književni opus trpi i otrpjet će oscilirajuće kvalitativne vektore. Pritom je neodoljivo je privlačan tematski opseg Bosne, kojoj je posvećeno oko četvrtine volumena njegove rukopisne ostavštine. Može se također rećPročitaj više
Jugonostalgija, koja je ovih dana itekako aktuelna na području Bosne i Hercegovine na kojem živi probosanska populacija, je poprimila formu koju je imala prije 1992.Pročitaj više
Za mene je naš najljepši jezik - jezik bosanskohercegovačkih Muslimana. Može misliti o tome tko što hoće, ali ako se tome jeziku doda još i talent, onda je to literatura srca.Pročitaj više
Bošnjačka će književnost od svojih početaka u vidu usmenopoetskog lirskog, epskog i baladesknog izraza, te usmenoproznog izraza u obliku pripovijetke ili predaje, pa preko bosanskih srednjovjekovnih tekstova, poglavito natpisa na stećcima i kasnije nišanima, preko pisama bosanskih krajišnika, pučke književnosti (alhamijado) na bosanskom jeziku a arapskim pismom, preko književnosti na arapskom, turskom i perzijskom jeziku, te u konačnici do književnosti druge polovine 19, cijelog 20. i prvih decenija 21. stoljeća, kao centralno mjesto svoga zanimanja prepoznavati BosnuPročitaj više
Ugroziti svoj život i živote svoje porodice da bi nekoga spasio to je herojski čin bez presedana. Nije se libio stari Izet Hardaga da to učini. Nije se prepao ustaša ni njegov sin Mustafa. Obojica su učinili ono što su smatrali da moraju - da spasu porodicu Kabiljo. Njih su spasiili, ali sebe nisu. Ustaše su ih, zbog tog njihovog komšijskog i prijateljskog ponašanja, otpremile u Jasenovac gdje su ih mučki ubili. To nije bilo dovoljno da uplaši porodicu Hardaga. Zeineba, Izetova snaha i Mustafina supruga, nastavlja i dalje da pomaže Pročitaj više
U 2018. godini prošlo je sto godina od završetka Velikog rata ili Prvog svjetskog rata koji je odnio milione žrtava u nezaustavljivoj ljudskoj potrebi da se uspostavi drugačiji poredak moći u svjetsko-povijesnim odnosima. Bosna je dočekala početak Velikog rata u sastavu Austro-Ugarske carevine. Bosanske regimente su ratovale za cara na svim stranama svijeta, dok su im svirali marševe i govorili „Die Bosniaken kommen“Pročitaj više
Za stradanje bijedne hrišćanske raje nisu krivi samo Turci. Više su krivi vladika, Grci i trgovci, koji ne brinu o pomoći svojoj braći, nego pomažu Turcima. Oni postupaju kao Turci, i gule jadni narod.Pročitaj više
© 2019 - 2022. BZK "Preporod". Sva prava zadržana.
