Na današnji dan, 17. augusta 1834. godine u Istanbulu, u 31. godini života, preminuo je Husein-kapetan Gradaščević, zvani Zmaj od Bosne, vođa Pokreta za autonomiju Bosne (1831), koja se tad nalazila u sklopu Osmanskog carstva. Rođen je 31. augusta 1801. godine u Gradačcu od oca Murata i majke Đurđijanke. Pokret za autonomiju Bosne događaj je koji […]Pročitaj više
Povijest Bosne oko sredine srednjeg vijeka često je zbrkana i dovodi čovjeka u nedoumicu. Ipak, ističu se trojica moćnih vladara: Kulin ban (koji je vladao od 1180. do 1204), ban Stjepan Kotromanić (1322-1353) i kralj Stjepan Tvrtko (1353-1391). Pod drugim od ove trojice Bosna se proširila i na kneževinu Hum (Hercegovinu), a pod trećim se […]Pročitaj više
Piše: Prof. dr. Enver Imamović Vjera srednjovjekovne Bosne i njenih Bošnjana koju zbog njenog učenja nije priznavala ni katolička ni pravoslavna crkva imala je toliki značaj za zemlju i narod da se njene posljedice i danas odražavaju na političke, privredne i kulturne prilike u zemlji. U njenoj završnoj fazi postojanja pred tursko osvajanje Bosne odvili […]Pročitaj više
Piše: Prof. dr. Enver Imamović Povelja Kulina bana predstavlja najznačajniji spomenik kulturne prošlosti Bosne i Hercegovine. Riječ je o najstarijem sačuvanom diplomatskom dokumentu srednjovjekovne bosanske države, pa je za nju uobičajeno reći da je to rodni list bosanske državnosti. Pisana je dvojezično i dvama pismima. U originalnoj varijanti to je bosanski jezik i bosansko pismo […]Pročitaj više
Galerija “Preporod” Zenica u saradnji sa BZK “Preporod” Stolac organizira Izložbu slika “Stara Bosna”. Izložba slika bit će postavljena 3. jula 2021.godine u Centru za kulturu Stolac. Otvaranje izložbe je u 20.00 sati. Bit će predstavljeno 25 slika nastalih na osam likovnih kolonijama. Slike su rađene različitim tehnikama, a različiti motivi pokazuju ljepote Bosne i Hercegovine […]Pročitaj više
Danas je u Sarajevu, u organizaciji Instituta za bošnjačke studije Bošnjačke zajednice kulture (BZK) „Preporod“, održan jubilarni 10. međunarodni naučni skup „Bosanskohercegovačka država i Bošnjaci“, koji je ove godine bio posvećen trima ključnim temama: Bosna i Hercegovina, Bošnjaci i Jugoslavija, Bosna i Hercegovina 25 godina nakon Daytona i Genocid u Bosni i Hercegovini: Srebrenica 25 […]Pročitaj više
Volumen rukopisne ostavštine Envera Čolakovića impresivan je. Obuhvaća preko tristo bibliografskih jedinica u rasponu od ciklusa europskog haikua i minijatura, do poema i ciklusa pjesama epskih razmjera, te pripovijetki, novela, drama i romana. Još jednom ustvrđujemo da gotovo nema ni jedne književne forme u kojoj se Čolaković nije okušao. Naravno, također ustvrđujemo da takav golemi književni opus trpi i otrpjet će oscilirajuće kvalitativne vektore. Pritom je neodoljivo je privlačan tematski opseg Bosne, kojoj je posvećeno oko četvrtine volumena njegove rukopisne ostavštine. Može se također rećPročitaj više
Jugonostalgija, koja je ovih dana itekako aktuelna na području Bosne i Hercegovine na kojem živi probosanska populacija, je poprimila formu koju je imala prije 1992.Pročitaj više
Za mene je naš najljepši jezik - jezik bosanskohercegovačkih Muslimana. Može misliti o tome tko što hoće, ali ako se tome jeziku doda još i talent, onda je to literatura srca.Pročitaj više
Bošnjačka će književnost od svojih početaka u vidu usmenopoetskog lirskog, epskog i baladesknog izraza, te usmenoproznog izraza u obliku pripovijetke ili predaje, pa preko bosanskih srednjovjekovnih tekstova, poglavito natpisa na stećcima i kasnije nišanima, preko pisama bosanskih krajišnika, pučke književnosti (alhamijado) na bosanskom jeziku a arapskim pismom, preko književnosti na arapskom, turskom i perzijskom jeziku, te u konačnici do književnosti druge polovine 19, cijelog 20. i prvih decenija 21. stoljeća, kao centralno mjesto svoga zanimanja prepoznavati BosnuPročitaj više
© 2019 - 2022. BZK "Preporod". Sva prava zadržana.
