Sinoć je u amfiteatru Osnovne škole „Hrasno“ u Sarajevu održano predstavljanje knjige Vrijeme je za ljubav, zar ne? Admira Džanke. O knjizi su, pored autora, govorili Amela Jalmanović-Muhić i Elmir Spahić, a učešće u programu uzeli su i Amar Ferhatović, Emina Kamenjaš, Merjem Jordamović, Inaya Hamidović, Sumeja Spahić i Nudžejma Spahić. Knjiga Vrijeme je za ljubav, zar […]Pročitaj više
Jučer, 6. marta 2023. godine u prostorijama Bošnjačke zajednice kulture „Preporod“ – Gradsko društvo Visoko predstavljena je knjiga poezije Miris čežnje autorice Ilde Arnautović-Grabovica. Riječ je književnom prvjencu u kojem je emaniran intimni, rodoljubivi i vjerski karakter. Programom je moderirao Mirza Mušija, uloga prezentatorice pripala je Ćami Vranac, a muzički aspekt upriličili su Vildana Bečar (vokal) i Enes […]Pročitaj više
Šta to radiš, sine? Sanjam, majko. Sanjam, majko, kako pjevam, a ti me pitaš, u mome snu: Šta to činiš, sinko? O čemu, u snu, pjevaš, sine? Pjevam, majko, kako sam imao kuću, a sad nemam kuće. O tome pjevam, majko. Kako sam, majko, imao glas, i jezik svoj imao, a sad ni glasa ni […]Pročitaj više
Na današnji dan, 6. marta 1906. godine u Mostaru rođen je Alija Nametak, bošnjački i bosanskohercegovački pripovjedač, dramatičar i folklorista. Osnovnu školu i klasičnu gimnaziju završio je u rodnom gradu, a studij maternjeg te ruskog i francuskog jezika i južnoslavenskih književnosti na Filozofskom fakultetu u Zagrebu. Od 1930. godine radio je kao srednjoškolski profesor u […]Pročitaj više
Na današnji dan, 26. februara 2020. godine u Sarajevu preminuo je akademik prof. dr. Muhamed Filipović, filozof, teoretičar, esejist, historičar, angažirani intelektualac i jedna od najznačajnijih intelektualnih ličnosti u modernoj Bosni i Hercegovini. Rođen je 3. augusta 1929. godine u Banjoj Luci, gdje je završio osnovnu i srednju školu. Filozofiju je studirao na Filozofskom fakultetu […]Pročitaj više
Dragi svijete, moje prezime satkano je goraždanskom krvlju. Tako, dok sam tražila prazan papir da otisnem priču svoje umorne duše, naiđoh na staro pismo srcu najdraže pahulje, moje tetke, iz davne 1993. godine, pa odlučih da se prisjetim svega što je bilo. „Mjeseče, ti što bdiš nad cijelim gradom, što imaš najsjajnije ruho na kojem […]Pročitaj više
Na današnji dan, 25. februara 1972. godine u Zagrebu, u potpunosti zanemaren i gotovo potpuno nepoznat javnosti, kao i brojni drugi bošnjački pisci njegovog vremena, preminuo je Abdurezak Hifzi Bjelevac, bošnjački i bosanskohercegovački književnik, publicist i prevodilac. Abdurezak Hifzi Bjelevac najčitaniji je bošnjački pisac preporodnog doba i perioda između dvaju svjetskih ratova. Rođen je 8. juna […]Pročitaj više
Za muslimansko stanovništvo austrougarsko okupiranje Bosne i Hercegovine (1878), koje je uvjetovalo smjenu uprave te prodor nove i drugačije civilizacije i kulture, predstavljalo je značajan identitetski potres i stanje šoka,[1] što je, stjecajem različitih okolnosti, vremenom jenjavalo, a s druge strane taj kobni društvenopolitički prevrat uvjetovao je to da Bosna i Hercegovina i njena kulturna […]Pročitaj više
Na današnji dan 22. februara 1907. godine u Stocu rođen je Hamid Dizdar, bošnjački i bosanskohercegovački pjesnik, prozaist, novinar, folklorist, književni, likovni i pozorišni kritičar, slikar i kulturni radnik, što ga čini jednim od najznačajnih bošnjačkih i bosanskohercegovačkih kulturnih pregaoca 20. stoljeća. Predstavnik je socijalne literature u bošnjačkoj i bosanskohercegovačkoj književnosti. Maturirao je u Mostaru 1925. […]Pročitaj više
Zija Dizdarević, predstavnik socijalne literature bošnjačke i bosanskohercegovačke književnosti, rođen je na današnji dan 18. februara 1916. godine u Vitini kod Ljubuškog. Ubrzo sa porodicom seli u Fojnicu u kojoj provodi djetinjstvo. Nakon završene osnovne škole u Fojnici 1926. godine upisuje Nižu šerijatsku gimnaziju u Sarajevu koju završava 1930. godine. Šest godina kasnije u istom […]Pročitaj više
© 2019 - 2022. BZK "Preporod". Sva prava zadržana.
