Povodom 150 godina od rođenja Safveta-bega Bašagića i 30 godina od obnavljanja rada BZK „Preporod“ koji se obilježava u 2020. godina pod nazivom „Godina Preporoda“, predsjednik BZK „Preporod“ prof. dr. Sanjin Kodrić govorio je za sedmični magazin Stav. Pročitaj više
Umjetnost kao i njeni stvaraoci su po prirodi stvari kritički okrenuti sami sebi. Oni često nadrastaju efemerna politička kretanja. Ja mislim da to nije neprirodno i da je to zakonitost koja je sastavni dio njihove profesije – djelovanja. Ali u istom trenutku se umjetnik mora uklopiti u visoke norme moralnog i etičkog same profesije. Jer na vrhu ljudske svijesti i iskustva i osjećanja, umjetnost je kruna duhovnosti i intelektualnih ostvarenja. Mislim da umjetnik u sebi ne smije sadržavati dualistički mentalitet – ne može se dijeliti na unutrašnju i vanjsku senzaciju, on po mom osjećPročitaj više
Zilhad Ključanin rođen je 1960. godine u Trnovi kod Sanskog Mosta, umro je u Sarajevu 2016. godine. Završio je Filozofski fakultet u Sarajevu. Magistrirao je književno-historijske znanosti na Filozofskom fakultetu u Zagrebu, a doktorirao na Filozofskom fakultetu u Sarajevu. Pisao je poeziju, prozu, drame, scenarije, književnu kritiku, esejistiku i novinske tekstove. Objavio je tridesetak knjiga. Pročitaj više
"Jedina moja zemlja, a i pjesnika uopće, jeste jezik. Čak je i raskošni arapski jezik simbolično ukazao na to. Naime, arapska riječ bejt (al-bayt) znači i stih i kuća, i apsolutno jednako se upotrebljava i za poeziju i za stanište od davnina do danas."Pročitaj više
Mi nismo još izišli iz pseudoliberalne matrice onih koji su bili kritičari socijalizma. Ti sada kritizeri svega postojećega, kako se to tada govorilo, su zaista doprinijeli da se liberalizira jugoslavenski prostor 80-tih godina. Ali oni su ostali u toj matrici i ne mogu izići iz nje. Ja bih bio nesretan čovjek kada bih imao samo jedan identitet, bilo nacionalni, bilo etnički, bilo kakav samo jedan. Ja imam sto identiteta kao i svako drugi, ali, kada je fenomen etničke pripadnosti bošnjačkom identitetu u pitanju, ne vidim razloga da iko ima sumnje. Svako bi Pročitaj više
"Oni koji zagovaraju formulaciju bošnjački jezik žele zapravo problematizirati neka temeljna pitanja narodne samosvojnosti, žele uzdrmati Bošnjake, ako to već ne mogu osporavanjem imena naroda, koje se odsudno učvrstilo." Pročitaj više
Profesor emeritus na Pravnom fakultetu u Sarajevu Mustafa Imamović rodio se u Gradačcu 29. januara 1941, a umro je u Sarajevu 23. januara 2017. godine. Sedmičnik "Stav" objavio je u martu 2015. godine posljednji intervju s profesorom Imamovićem u kojem je govorio o Bosni kao (ne)protektoratu, o tome jesu li se Bošnjaci snašli u nezavisnoj Bosni i Hercegovini, o negiranju bosanskog jezika, o pravu na slobodu izjašnjavanja, o velikodržavnim planovima susjeda i o drugim pitanjima za koje u Bosni i Hercegovini nema konačnog odgovoraPročitaj više
"Jedino što me još zanima, to je - riječ. Ovo ostalo, sve se to srušilo... Pola vijeka je sasvim dovoljno da, što se kaže, ni kamen na kamenu ne ostane."Pročitaj više
Sve ono što se zatrpa i ostane nerazjašnjeno i neiskazano stvara određenu traumu. Ako postoji interes za ratnu tematiku, onda moramo dozvoliti da autor progovori. Vrijeme već čini da na temu rata gledamo iz drugih uglova. Danas imamo generacije mladih koje se ne sjećaju rata, ali žive njegove posljedice, tako da su odrastali bez roditelja, bez rođaka, bez svog krova nad glavom. Ko može zabraniti tim generacijama da iskažu vlastiti stav o tome? Rat je krucijalni događaj koji ne možemo preskočiti.Pročitaj više
"Nišani 15. stoljeća svoj oblik duguju stećcima vertikalnog tipa, stele, obeliska. I danas se to može vidjeti na takvim nišanima oko Alipašine džamije u Sarajevu. Ovi nišani negdje stoje i među stećcima, kao na jednom greblju uz selo Zbilje kod Visokog, pa čak i pored krstova. Na nišanima se kao simboli vide luk, strijela, mač. Na nišanima tog ranog vremena, u smjeni kultura, vide se i natpisi s imenima bosanske vlastele čije je ime muslimansko, a prezime starobošnjačko, i još ispisano, uklesano bosančicom. To su Pročitaj više
© 2019 - 2022. BZK "Preporod". Sva prava zadržana.
