Mevlud, dan rođenja Muhammeda, a. s., u islamskoj tradiciji obilježava se 12. rebiu-l-evvela po lunarnom, hidžretskom kalendaru, što je, prema Takvimu Rijaseta Islamske zajednice u Bosni i Hercegovini, danas, 8. oktobra 2022. godine. Riječ mawlud ili mawlid, u arapskoj upotrebi označava vrijeme, mjesto, ali i proslavi nečijeg rođenja, a osobito mjesto, odnosno kuću i datum […]Pročitaj više
Arhiv Federacije Bosne i Hercegovine donio je odluku da ovogodišnje priznanje Plaketa „Kralj Tvrtko Prvi Kotromanić“ pripadne Bošnjačkoj zajednici kulture „Preporod“, kao i Hrvatskom kulturnom društvu „Napredak“, Srpskom prosvjetnom i kulturnom društvu „Prosvjeta“ i Jevrejskom kulturno-prosvjetnom i humanitarnom društvu „La Benevolencija“. Dodjela plakete bit će upriličena 13. oktobra 2022. godine u Domu mladih u 19.00 sati. […]Pročitaj više
Piše: Ćazim Suljević Na današnji dan, prije 35 godina, 6. oktobra 1987. godine, preminuo je Esad Pitić, ugledni profesor Ekonomske škole u Brčkom. Krasili su ga kosmopolitski duh, vrhunsko obrazovanje, odmjerenost, rijetko viđeni građanski maniri, mudrost u govoru i ustrajnost u činjenju dobra. Bio je vjernik, dosljedan u prakticiranju vjerskih obaveza, ali i svakodnevnom […]Pročitaj više
Na današnji dan, 5. oktobra 1990. godine u sarajevskoj Vijećnici obnovljen je rad Bošnjačke zajednice kulture „Preporod“, nakon što je 1949. godine bio zabranjen. Bošnjačka zajednica kulture „Preporod“ temeljna je i najstarija danas postojeća kulturna ustanova Bošnjaka, s tradicijom dugom više od jednog stoljeća, i suštinski ima karakter bošnjačke kulturne matice. Historija „Preporoda“ počinje 20. […]Pročitaj više
U organizaciji Bošnjačke zajednice kulture „Preporod“, Bošnjačkog instituta – Fondacija Adila Zulfikarpašića i Izdavačke kuće „Dobra knjiga“ večeras je u Sarajevu predstavljena Filozofska lirika u tri knjige (Nemoguće je moguće, Metafizika ljubavi, života i smrti i Drugi čovjek i čudesne vode) Bajrama Redžepagića te knjiga književnokritičkih tekstova o književnom opusu Bajrama Redžepagića, bošnjačkog i bosanskohercegovačkog romansijera, pjesnika, […]Pročitaj više
GLAVA Pametna glava našim gradom šeta Stotinu zima Stotinu ljeta Uz ciničan smijeh Druge glave gleda Za njega ni jedna Nije vrijedna Služe mu samo za podsmijeh i prezir Ni jedna nema od pametne glave plezir Poneke oči i uši bezvrijednih glava Služe mu samo za slušanje tajni i mišljenja prava Pametna glava sve druge […]Pročitaj više
Fadil Vejzović, bosanskohercegovački i hrvatski slikar i grafičar, preminuo je u petak nakon teške bolesti u 80. godini u Zagrebu. Rođen je Sarajevu 1943. godine, a diplomirao je na Akademiji likovnih umjetnosti u Zagrebu, u klasi profesora Raula Goldonija. Postdiplomski studij grafike i slikarstva završio je na Akademie der Bildende Kunste u Nürnbergu. Od 1976. do 1986. godine radio […]Pročitaj više
Djelujući izvan politike, ali svjesna svoje društvene odgovornosti te radeći s ciljem općeg društvenog dobra, Bošnjačka zajednica kulture „Preporod“, kao najstarija i temeljna organizacija kulture i identiteta Bošnjaka, odnosno bošnjačka kulturna matica s tradicijom od 1903. godine, ovim putem upućuje poziv građanima Bosne i Hercegovine s pravom glasa da glasaju na predstojećim Općim izborima u […]Pročitaj više
Izložba “Majkina pisma – tekst na tekstilu” Šemse Gavrankapetanović
Danas je u Gazi Husrev-begovu hanikahu otvorena izložba Majkina pisma – tekst na tekstilu akademske slikarke Šemse Gavrankapetanović. Izložbu je organizirala Bošnjačka zajednica kulture „Preporod“, a inspirirana je poviješću i kulturnim naslijeđem Bosne i Hercegovine, osobito bosančicom, kao pismom koje se stoljećima njegovalo naročito u okvirima starih plemenitaških bošnjačkih porodica, uključujući i porodicu iz koje […]Pročitaj više
Najava izložbe akvarela autora Sabahudina Lime povodom obilježavanja Dana Bošnjaka
Dan Bošnjaka obilježavaju sve organizacione jedinice BZK „Preporod“ u Bosni i Hercegovini. Taj dan je prisjećanje na 28. septembar 1993. godine, na održavanje Prvog bošnjačkog sabora, što je bio povijesni momenat kada su Bošnjaci, nakon desetljećâ života bez imena, ili života pod tuđim, njima stranim imenima, napokon vratili svoje stvarno, historijsko narodno ime, i sebi […]Pročitaj više