Brčko: Predstavljena knjiga „Ilahinama“ Feriduddina Muhammeda Attara
U Brčkom je u petak 5. maja 2023. godine održano predstavljanje knjige Ilahinama Feriduddina Muhammeda Attara. Organizatori su bili BZK „Preporod“ Brčko distrikt BiH i Naučno-istraživački institut „Ibn Sina“ iz Sarajeva. Tim povodom, u Islahijetu, sjedištu BZK „Preporod“ Brčko distrikt BiH, gostovali su predsjednik Naučno-istraživačkog instituta „Ibn Sina“ Mohammad Hossein Abbasi Valadi, profesor Golamreza Salemijan, dr. Mubina Moker te književnik Hadžem Hajdarević.
Nakon uvodnog muzičkog performansa kojeg je na klaviru izveo Harun Mujkić, učenik 5. razreda Osnovne muzičke škole Brčko, gostima se prvi obratio profesor Golamreza Salemijan, vanredni profesor na Odsjeku za perzijski jezik i književnost Fakulteta za književnost i humanističke nauke Univerziteta Razi u Kermanšahu (Iran) i strani lektor na Katedri za perzijski jezik i književnost Filozofskog fakulteta Univerziteta u Sarajevu. U svom izlaganju prisutne je upoznao sa životopisom Feriduddina Muhammeda Attara, kao i sadržinom njegovog djela Ilahinama.
Ilahinama Feriduddina Muhammeda Attara pisana je na prijelazu između 12. i 13. stoljeća. Spjevana je u 6.685 distiha, odnosno u 13.370 stihova. U spjevu su obrađene 282 priče (hekāyāt) iz usmene narodne predaje, uz dodatak Attarova komentara / savjeta na kraju gotovo svake priče. Ilahinama Feriduddina u prijevodu dr. Mubine Moker i prepjevu Hadžema Hajdarevića iz štampe je izašla 2021. godine u izdanju Naučno-istraživački institut „Ibn Sina“ i Izdavačkog centra Rijaseta Islamske zajednice u Bosni i Hercegovini „El-Kalem“.
Dr. Mubina Moker, koja je djelo sa perzijskog prevela na bosanski jezik, govorila je o svom prevodilačkom putu. Istakla je da je prevođenje Ilahiname za nju značilo i svojevrsan duhovni put. Sa prisutnima je podijelila nekoliko svojih reminiscencija te ukazala da, bez obzira na vremensku udaljenost od preko 800 godina od nastanka djela, ono je snagom svojih poruka i danas aktuelno.
Tekst prijevoda Ilahiname sa perzijskog na bosanski jezik kojeg je načinila dr. Moker upjevao je književnik Hadžem Hajdarević. U svom izlaganju istakao je da je proces upjevavanja teksta bio lijep i oplemenjujući, a ujedno i težak te da je zahtijevao veliko pjesničko umijeće. Hajdarević je govorio o jeziku kao fenomenu koji je dio same prirode i koji nadilazi druge ljudske tvorevine; fenomen koji je prema islamskoj tradiciji znak (dokaz) za one koji misle.
Puna Islahijetova sala svjedoči da pojava ovoga djela na bosanskom jeziku ima široku čitalačku zainteresiranost i u Brčkom.
