U Sarajevu održan naučni skup o Aliji Isakoviću
Učesnici naučnog skupa o temi Neminovnosti: Aliji Isakoviću u čast, koji je održan jučer, 14. januara u Sarajevu u organizaciji BZK „Preporod“, iznova su skrenuli pažnju na Isakovićevo višestruko značajno književno djelo, na njegov ustrajni i historijski važni rad na očuvanju te afirmaciji jezičkog i književnog naslijeđa oblikovanog na bosanskom jeziku. Eminentni profesori i akademici podsjetili su na njegov pripovijedački, romaneskni, dramski, putopisni, esejistički, antologičarski, urednički i ukupni kulturni opus i doprinos, teme u vezi sa životom i djelom Alije Isakovića.
Predsjednik BZK „Preporod“ prof. dr. Sanjin Kodrić je kazao da su afirmacija bosanskog jezika, bošnjačke i bosanskohercegovačke književnosti za Isakovića bili nerazdvojni procesi, a kroz književnu praksu bilo je moguće lakše skrenuti pažnju na suštinska pitanja jezika.
– Isaković je dao jedan od fundamentalnih doprinosa okončanju višedesetljetnog procesa priznavanja i negiranja bosanskog jezika te bošnjačke i bosanskohercegovačke književnosti. Tako je postao jedna od središnjih figura savremene kako lingvističke, tako i književno-naučne bosnistike – istakao je Kodrić.
Jedan od vrhunaca njegova puta ka afirmiranju bosanskog jezika je i Rječnik karakteristične leksike u bosanskom jeziku iz 1992. godine. To je, podsjeća Kodrić, prvi savremeni rječnik bosanskog jezika kao takvog.
U predgovoru Slovo o bosanskom jeziku Isaković između ostalog piše: Bosanski jezik nije nastao ni u okrilju srpskog, ni u okrilju hrvatskog jezika, nije njihova izvedenica, već jedna od objektivnih naporednosti.
Posebno interesovanje za avangardnu dramu Alije Isakoviće pokazala je profesorica Filozofskog fakulteta u Sarajevu Almedina Čengić, koja je podsjetila na prvi antologijski izbor muslimanske književnosti Biserje objavljen 1972. godine.
– To je zanimljiv segment onoga što možemo prepoznati u Isakovićevoj zbirci Biserje – ne biseri, ne niska, nego biserje. To ima alegoričan naziv u odnosu na blještavost Hercegovine koja pod kapima vode dobiva jedan drugi oblik, drugi smisao i stalno je prostorom istraživanja i tradicije i umjetnosti, historije na jedan specifičan način – istakla je Čengić.
Uz sve ostale aktivnosti, kako je kazala profesorica Dijana Hadžizukić, Alija Isaković je iznad svega bio izuzetan pripovjedač. Njegovi romani, a pogotovu njegove pripovijetke, pripadaju sferi bošnjačke i bosanskohercegovačke pripovijetke koju nazivamo avangardnom i modernom.
O književnom doprinosu Alije Isakovića govorili su i profesori Uzeir Bavčić, Hadžem Hajdarević, Enes Kujundžić, Sanja Merzić, Alen Kalajdžija, Alija Pirić i drugi.
Naučni skup posvećen Aliji Isakoviću organiziran je u povodu 120. godišnjice osnivanja Bošnjačke zajednice kulture „Preporod“, najstarije i temeljne organizacije kulture Bošnjaka, istovremeno podsjećajući i na jubileje u vezi sa životom i djelom Alije Isakovića.
Prošle godine je obilježena 90. godišnjica Isakovićeva rođenja i 25. godišnjica njegove smrti (1932–1997), odnosno 50. godišnjica Isakovićeve antologije Biserje (1972) i 30. godišnjica njegova Rječnika karakteristične leksike u bosanskome jeziku (1992) kao prve antologije bošnjačke književnosti i prvog savremenog rječnika bosanskog jezika.
IZVOR: FENA
