Povodom 30 godina od obnove rada BZK „Preporod“ na Hayat TV je gostovao predsjednik najstarijeg i temeljnog kulturnog društva bošnjačkog naroda prof. dr. Sanjin Kodrić. Među ostalim, predsjednik BZK „Preporod“ je govorio o o historijatu ovog društva starog 117 godina, o otuđenoj imovini u Bosni i Hercegovini, Hrvatskoj, Srbiji i Makedoniji, o nacionalnom društvu koje danas ima neadekvatan status. „Kada pogledate historiju i sadašnjost ne možete obuhvatiti sve ono što je 'Preporod' radio. Međutim, status 'Preporoda' danas je u potpuno neadekvatan. On je izjednačen sa bilo kojim društvom, organizacijom kao Pročitaj više
Tags : Sanjin Kodrić
Za bošnjačke intelektualce i pregaoce u oblasti kulture ovog vremena obnova “Preporoda” predstavljala je, naravno, i otvaranje mogućnost slobodnog artikuliranja kulture Bošnjaka kao takve, kulture koja je, kao i narod, također bila desetljećima poricana na istim osnovama, ali i još više od toga – bila je to ne samo najava željene nove društvene i kulturne zbilje već i jedan od osnovnih preduvjeta za njezino ostvarivanje. Jer, bošnjačkim intelektualnim i kulturnim prvacima koji su 1990. godine obnovili “Preporod” bilo je potpuno jasno da identitet svakog naroda jeste prvenstveno u njegovoj kulturi, te da Pročitaj više
U subotu, 3. oktobra 2020. godine Direkciju BZK “Preporod” u Sarajevu posjetili su bošnjački intelektualci iz Sjeverne Makedonije prof. dr. Zećir Ramčilović, prof. dr. Džemil Bektović i mr. Elmas Hasanović.Pročitaj više
Predsjednik Bošnjačke zajednice kulture “Preporod” prof. dr. Sanjin Kodrić i direktor Instituta za jezik Univerziteta u Sarajevu prof. dr. Alen Kalajdžija te akademik prof. dr. Dževad Jahić posjetili su danas Medresu “Reis Ibrahim ef. Maglajlić” u Banjoj Luci te za potrebe biblioteke ove novootvorene medrese poklonili komplet izdanja ovih instititucija kulture i nauke.Pročitaj više
Ibrišimovićevo književno djelo veliko je i po obimu, a proteže se počev od autorove prve pripovjedačke zbirke Kuća zatvorenih vrata (1964) i njegova prvog romana Ugursuz (1968), preko nekoliko kasnijih pojedinačnih, mahom pripovjedačkih, a potom i dramskih tekstova, među kojima su i romani Karabeg (1971) i Braća i veziri (1989), pa sve do Knjige Adema Kahrimana napisane Nedžadom Ibrišimovićem Bosancem (1992), odnosno do romana Vječnik (2005) i El-Hidrova knjiga (2011), kojima se zatvara gotovo pola stoljeća dug književni rad ovog autora.Pročitaj više
Muslimansko dobrotvorno društvo “Merhamet” jučer su posjetili predsjednik BZK “Preporod” prof. dr. Sanjin Kodrić, direktorica Muzeja “Alija Izetbegović” Nađa Berberović-Dizdarević i generalni sekretar Fondacije “Alija Izetbegović” Muhamed Mulahmetović.Pročitaj više
Premijer Federacije Bosne i Hecegovine Fadil Novalić primio je danas u sjedištu Vlade FBiH u Sarajevu delegaciju Bošnjačke zajednice kulture „Preporod“ koju je predvodio njen predsjednik prof. dr. Sanjin Kodrić.Pročitaj više
Prof. dr Sanjin Kodrić, predsjednik Bošnjačke zajednice kulture „Preporod“ i Amer Bukvić, predsjednik Uprave Bosna Bank International (BBI) d.d Sarajevo i predstavnik inicijative „Mi to možemo“ u okviru koje su pripremljene Strateške smjernice za prevazilaženje ekonomske krize u BiH, potpisali su Memorandum o saradnji u razvoju i unapređenju ekonomske, prosvjetne i kulturne pozicije Bošnjaka i jačanje ekonomije Bosne i Hercegovine. Memorandumom su definirani zajednički ciljevi na jačanju i unapređenju bosanskohercegovačke kulture i ekonomije, kao i mjere za oporavak BiH od posljedica krize Covid-19.Pročitaj više
Odlučili smo da vezi Bošnjaka s domovinom konačno damo što je moguće čvršći i funkcionalniji institucionalni okvir. Ovo je nužno ako želimo pomoći našim ljudima u iseljeništvu da sačuvaju svoj identitet i da tako ostanu to što jesu, ne odbacujući ni vrijednosti društava u kojima sad žive, ali ni vrijednosti domovine i svojeg porijekla. To je, stoga, ono čemu suštinski služi „Preporodov“ Komunikacijski centar, odnosno Centar za Bošnjake u domovinskim zemljama i dijaspori – mi želimo biti institucionalna veza između naših ljudi u dijaspori Pročitaj više
Cjelina djela Maka Dizdara i dalje je, zapravo, nedovoljno poznata, i to ne samo široj čitalačkoj publici već i književnim proučavaocima. Izuzev Kamenog spavača i pojedinačnih izbora iz ostatka pjesnikova književnog stvaranja, najveći broj Dizdarevih tekstova i knjiga u njihovu cjelovitom obliku objavljen je samo jednom, u svojim prvim, izvornim izdanjima i nikad više, dakle u rasponu i do 80 godina prije. Uz razumljive književnoestetske preferencije, to je jedan od ključnih razloga zašto se u mnogim slučajevima Dizdarev književni rad svodi prvenstveno na pojavu Kamenog spavača, dok Pročitaj više