Za mene je naš najljepši jezik - jezik bosanskohercegovačkih Muslimana. Može misliti o tome tko što hoće, ali ako se tome jeziku doda još i talent, onda je to literatura srca.Pročitaj više
Tags : Bosanski jezik
U sklopu obilježavanja 117. godišnjice postojanja Bošnjačke zajednice kulture “Preporod”, mostarsko društvo iz ovog grada u saradnji sa Odsjekom za bosanski jezik i književnost Fakulteta humanističkih nauka Univerziteta “Džemal Bijedić” organizirao je Međunarodni dan maternjeg jezika.Pročitaj više
U ovome radu prezentiran je sintetski pregled vlastitih jezičnih izvorišta i podrobno je osvijetljena jezična historija bosansko-humske (hercegovačke) pisane riječi od iskona do 15. stoljeća. Istraživanje je pokazalo da se bosanski književni jezik (prvi razvojni period od 9. do 15. st.) dijeli na pismenost od 9. do 12. st. kad u bosansko-humskoj kulturi supostoje i razvijaju se tri pisma – latinica, glagoljica i bosanska ćirilica koja dobiva prve obrise pisma naročitoga tipa – bosančice, - i tri književna jezika – latinski, staroslavenski i starobosanski i pismenost od 12. do 15. stoljeća iz koje bosanski književni jezik bašPročitaj više
Povodom Dana Bošnjačke zajednice kulture “Preporod” i Međunarodnog dana maternjeg jezika, BZK “Preporod” – Gradsko društvo Mostar i Fakultet humanističkih nauka Univerziteta “Džemal Bijedić” u Mostaru u petak, 21. februara 2020. godine u 19:30 sati u Studentskom hotelu Mostar organiziraju javno predavanje. U programu će učestvovati članovi BZK “Preporod” te profesori i studenti Odsjeka za bosanski jezik i književnost Fakulteta humanističkih nauka Univerziteta “Džemal Bijedić” u Mostaru.Pročitaj više
Čisto lingvistički gledano, jezik bi postojao i bez lingvista, i bez političara, čak i bez svoga vlastitog imena. Ali jezik nije puka naučna činjenica, puki predmet jedne nauke. Jezik je i politička i psihološka činjenica i nerijetko se shvata kao nacionalno blago i razlog za ponos. Pročitaj više
Uvjerljivost Đurđevićevih slika i živo dočarana psihologija bošnjačkog Dede derviša s izvornim jezičnim i etničkim kompendijem asocijacija nudi nam pretpostavku, da nije samo legenda o autorovu susretu s ljepoticom u Kneževu dvoru bila dovoljnom kao poticaj za ovaj spjev, nego je vjerojatno u nastanku “Derviša” bio i jedan impresivan pokušaj ljubavnog zbližavanja lijepe Dubrovkinje i muslimanskog, možda bradatog derviša ili nekog pjesnički nadahnutog putnika namjernika, koji je Đurđeviću bio dobro došao za bizarnu fabulu i za njenu parodijsku interpretacijuPročitaj više
Bošnjačka jezička zajednica u proteklu deceniju i po dovršila je svoju standardizaciju i vernakularizaciju mada je njen jezik još uvijek osporavan. Istovremeno je bosanski jezik ipak priznat kao samostalni jezik u zajednici svjetskih jezika, dakle, on nije “nepriznati” jezik, čime se nalazi na sredini između krajnosti potpune izraslosti i nepriznatosti. Premda je potpuno politiziran, tj. mada je jezik slobodnog naroda koji ga slobodno definira i koristi u svom javnom prostoru, bosanski jezik se još u očima mnogih pojedinaca iz srodnih jezičkih zajednica očituje samo kao varijacija nekog drugog jezika, u pravilu srpskog Pročitaj više
Uz zagovaranje bošnjaštva, Ljubušak je posebnu pažnju posvetio muslimanskom elementu u Bosni, koji je do danas ostao odan toj ideji. Mehmed-beg rano je shvatio da je obrazovanje i modernizacija muslimanskog stanovništva jedini put spasa u nadolazećim burnim vremenima. Nakon dolaska austrougarske uprave, odmah je počeo raditi na “uvjeravanju” Bošnjaka da prihvate novu vlast i poredak kao historijsku realnostPročitaj više
Novi predsjednik “Preporoda” ističe da “svaki program, pa i ovaj, može ostati samo lista lijepih želja i namjera ukoliko ne postoje oni koji će ga ostvarivati, ali i ukoliko ne postoje i odgovarajući finansijsko-materijalni preduvjeti i druge okolnosti koje će omogućiti njegovu realizaciju.”Pročitaj više
Bosanski jezik, prema književnom hrvatskom i srpskom jeziku, ima najmanje razlika između narodnog i književnog jezika, između dijalekatskog i književnog i ima – za južnoslovenske prilike – izvanredan kontinuitet, jezičku ustaljenost i homogenost na cijelom prostoru, bez diskontinuiteta koji su imali srpski i hrvatski književni jezik do početka Vukovih i Gajevih reforma sredinom prošlog vijekaPročitaj više
