BZK PREPOROD: Vlada RS da prestane s negiranjem bosanskog jezika
Bosanski jezik neosporna je lingvistička, kulturna i historijska činjenica, i nema potrebe iznova je dokazivati budući da je činjeničnost bosanskog jezika kao takvog dokraja poznata i onima koji ga uporno negiraju.
Također općepoznato je i to da je pravo na maternji jezik, a posebno na obrazovanje na maternjem jeziku, neotuđivo ljudsko i građansko pravo koje je garantirano Ustavom Bosne i Hercegovine i njezinih entiteta, kao i relevantnim zakonskim propisima te brojnim međunarodnim konvencijama, poveljama i deklaracijama, među kojima su, između ostalih, i: Opća deklaracija o ljudskim pravima Ujedinjenih nacija iz 1948, Evropska konvencija o ljudskim pravima i osnovnim slobodama iz 1950, UNESCO-va konvencija protiv diskriminacije u obrazovanju iz 1960, Konvencija o ukidanju svih oblika rasne diskriminacije Ujedinjenih nacija iz 1965, Konvencija o dječijim pravima Ujedinjenih nacija iz 1989, Deklaracija o pravima pripadnika nacionalnih ili etničkih, vjerskih i jezičkih manjina Ujedinjenih nacija iz 1992, Deklaracija o pravima autohtonih naroda iz 2007. godine i dr.
Uskraćivanje prava na maternji jezik čin je diskriminacije političke i demografske većine nad manjinom, a posebno je nedopustivo da se diskriminacija vrši nad najslabijima – djecom iz povratničkih porodica u RS.
Zato, kao temeljna i najstarija ustanova kulture Bošnjaka, odnosno kao ustanova kojoj je zaštita bosanskog jezika jedna od njezinih primarnih obaveza, tražimo prije svega od Vlade RS da napokon prestane s praksom negiranja bosanskog jezika, a naročito u obrazovanju, u skladu s Ustavom i Zakonom, odnosno brojnim međunarodnim konvencijama, poveljama i deklaracijama, ali i elementarnim kulturnim i civilizacijskim normama i tekovinama.
Isto tražimo i od onih društveno-političkih opcija i društvenih struktura koje podržavaju ili toleriraju negiranje bosanskog jezika i diskriminacijski odnos prema učenicima Bošnjacima u bosanskohercegovačkom entitetu RS, uključujući i sudsku vlast, dok od međunarodnih političkih faktora, a posebno od Ureda visokog predstavnika, Misije OSCE-a i Delegacije Evropske unije u Bosni i Hercegovini, tražimo da iskoriste mogućnosti koje imaju s ciljem konačnog rješavanja problema statusa bosanskog jezika i nastave na bosanskom jeziku u ovom bosanskohercegovačkom entitetu.
Predsjednik
Prof. dr. Sanjin Kodrić
Sarajevo, 1. 9. 2020.
