Tri „zimske pjesme“ iz bošnjačke književne tradicije: sevdalinka Snijeg pade, drumi zapadoše nepoznatog kazivača, fragment Kao sablja demiskija zima ciča iz epskog spjeva Zafernama bošnjačkog pjesnika na orijentalnim jezicima Alaudina Sabita Užičanina (?1650–1712) u prijevodu Safvet-bega Bašagića i pjesnički duo Zimska slika najznačajnijeg pjesnika bošnjačke moderne Muse Ćazima Ćatića (1878–1915), uz naslovnu fotografiju Tarika Jesenkovića… […]Pročitaj više
I kao pisac i kao istraživač dotad zanemarene i slabo poznate bošnjačke književne tradicije, Alija Isaković posebno je bio usredotočen na znamenitu bošnjačku baladu Hasanaginica, koju je među „Morlacima“ u dalmatinskom zaleđu, nekadašnjem prostoru Bosanskog vilajeta, kao ostatak usmene tradicije nekadašnjeg muslimanskog stanovništva ovog prostora otkrio i 1774. godine u svojoj knjizi Viaggio in Dalmazia […]Pročitaj više
Piše: Prof. dr. Sanjin Kodrić, predsjednik BZK „Preporod“ „Ali šta će onda tom narodu tijelo bez duše?“ (Afirmiranje bošnjačke i bosanskohercegovačke književnosti i bosanskog jezika u radu Alije Isakovića) 1. Bošnjačka i bosanskohercegovačka književnost te bosanski jezik desetljećima su bile nepriznavane i negirane književne, odnosno jezičke realnosti. S bosanskim jezikom to je naročito […]Pročitaj više
Alija Isaković jedan je od najznačajnijih bošnjačkih i bosanskohercegovačkih pisaca 20. st., kao i jedna od ključno važnih figura u savremenoj borbi za zvanično društveno priznanje Bošnjaka kao naroda i njihovog kulturnog identiteta, posebno bosanskog jezika i bošnjačke književnosti. Rođen je 15. 1. 1932. godine u Bitunji kod Stoca, gdje je završio osnovu školu, nakon […]Pročitaj više
Musa Ćazim Ćatić, najznačajniji pjesnik bošnjačke moderne, rođen je u Odžaku kod Modriče 12. marta 1878. godine, gdje je pohađao mekteb i osnovnu školu, a nakon očeve smrti i majčine preudaje seli u Tešanj, uči brijački zanat, upisuje se u medresu i kod tešanjskog muftije Mesud ef. Smailbegovića uči arapski, turski i perzijski jezik. Godine […]Pročitaj više
Salih Alić jedan je od najznačajnijih bošnjačkih pisaca između dva svjetska rata. Rođen je u porodici oca trgovca Saliha i majke Kadire 30. 11. 1906. godine u Bijeljini, gdje je završio osnovnu školu i nadaleko poznatu Janjarsku medresu (1921–1929). Nakon mature bio je knjigovođa u očevoj trgovačkoj radnji (1929–1930), a zatim u bratovoj trgovini (1931). […]Pročitaj više
Muslimani u Bosni i Hercegovini obilježavaju mubarek noć Lejletul-miradž, koja nastupa večeras sa akšam-namazom. Lejletul-miradž noć je o kojoj govore i Kur'an i hadis, a pod ovom odrednicom podrazumijevaju se Isra, ponoćno putovanje od Mekke do Kudsa u Jerusalemu, i Miradž, uzdignuće Božijeg poslanika do Sidretul-muntehaa, koji su se dogodili u istoj noći. Prema historijskim izvorima, […]Pročitaj više
Ljetopis o Kralju Tvrtku šesti je roman Jasmina Imamovića, književnika, pravnika i višegodišnjeg gradonačelnika Tuzle. Roman je napisan u prvom licu iz pozicije ljetopisca i velikog dijaka Hotjana. Riječ je o romanu-hronici, odnosno ispovijesti o prvom i najvećem bosanskom kralju i o srednjovjekovnoj Bosni s kraja 14. stoljeća. Ovaj roman temelji se na činjenicama, citatima i […]Pročitaj više
Bošnjačka zajednica kulture „Preporod“, Društvo pisaca Bosne i Hercegovine i Institut za jezik Univerziteta u Sarajevu pokrenuli su akciju prikupljanja knjiga i druge bibliotečke građe s ciljem podrške Gradskoj biblioteci / knjižnici „Mehmedalija Mak Dizdar“ u Stocu. Knjige i druga bibliotečka građa za potrebe Gradske biblioteke / knjižnice „Mehmedalija Mak Dizdar“ mogu se donirati u […]Pročitaj više
U srijedu 10. marta 2021. godine navršit će se 630 godina od smrti prvog bosanskog kralja Tvrtka I Kotromanića, za kojeg historičari kažu da je zasigurno među nekoliko najvećih ličnosti bosanske prošlosti. Tim povodom, Direkcija BZK “Preporod” i podružnica BZK “Preporod” u Brčkom organiziraju predstavljanje romana Ljetopis o kralju Tvrtku autora Jasmina Imamovića, književnika i dugogodišnjeg […]Pročitaj više
© 2019. BZK "Preporod". Sva prava zadržana.
