„Ti miran i savit preko mrakobjesâ, ljude i rijeku puštaš ušću nada“: Na današnji dan obnovljen Stari most u Mostaru

Stari most u Mostaru preko rijeke Neretve na listi je UNESCO-ve svjetske baština koji je, kada je izgrađen, bio najveća lučna konstrukcija na svijetu. Naredbu je dao 1566. godine Sulejman Veličanstveni, a projektant je bio Mimar Hajrudin. Most je čvrsto stajao 427 godina dok nije uništen u toku rata, 9. novembra 1993. godine. Gađan je s položaja Hrvatskog vijeća obrane (HVO), a granate su padale (i) na kule Taru i Halebinku koje su svojevrsni statički uteg mostu. Cijela jedna ulica sa dućanima zvana Kujundžiluk potpuno je nestala. U 10 sati i 16 minuta 9. novembra 1993. godine pokleknulo je remek-djelo mimara Hajrudina, čija je gradnja započela 1557. godine i koja je trajala devet godina.

Pao je u hladnu Neretvu.

Obnovu Starog mosta, započetu 2003. godine, finansirali su: Turska, Hrvatska, Italija, Holandija, Svjetska banka, Evropska banka za obnovu i Grad Mostar. Prvi kamen u novi luk Starog mosta ugradio je tadašnji zamjenik premijera Republike Turske Bülent Arınç. Obnova je finalizirana u julu 2004. godine, uz ceremoniju svečanog otvorenja.

Ističući važnost sjećanja na Stari most u Mostaru kao na volšebnu građevinu i kulturno-civilizacijsko blago u pravom smislu te riječi, u nastavku se prisjećamo soneta Tarih za Stari most u Mostaru velikog bošnjačkog i bosanskohercegovačkog poete Skendera Kulenovića.

TARIH

za Stari most u Mostaru

Rat il stoglav satrap il zmaj zemljotresa

sruše sve do zvijezda, i nebo se jada.

Ti miran i savit preko mrakobjesâ,

ljude i rijeku puštaš ušću nada.

Hoće da premosti tebe u svom svijetu

slikar opsjednuti, pa u posla pola

dođe mu da baci u rijeku paletu,

srdit sklapa štake – sve skelet i smola!

Mjesec novorođen kad krene da pređe

s ove međe nebu do one mu međe,

tvojim bijelim skokom htio bi da skoči.

Ja, tvoj neimar, kad skidahu ti skele,

zažmirih i pobjegoh od zamisli smjele.

Kad čuh glas, orosiše mrtve mi se oči.

IZVOR: Skender Kulenović, Pjesme, Ponornica, Svjetlost, Sarajevo, 1991, str. 205.