Bio je istraživač bošnjačke usmene baštine, esejist, pjesnik, dramatičar, pozorišni kritičar, urednik, publicist... 2020. godine se navršilo 100 godina od njegovog rođenja, a tim povodom u njegovoj rodnoj Zenici bit će organiziran naučni skup. Pročitaj više
Kao što su stari hrvatski pisci služili se latinskim jezikom, tako se Bašeskija poslužio turskim jezikom u svome Ljetopisu. Koristio je varijantu turskog jezika kakav se govorio u Bosni, a kojeg su Turci zvali "Bošnjak-lehdže" - bosanskim dijalektom. Ali Bašeskiji je bosanski jezik bio materinski, i on je u svojim kronikama zapisao da je bosanski jezik bogatiji od turskog, arapskog i perzijskog jezika. A to je ilustrirao na primjeru glagola ići, koji u arapskom ima tri slična oblika, "Zehebe - raha - meša", dok u turskom jeziku Pročitaj više
Uvjerljivost Đurđevićevih slika i živo dočarana psihologija bošnjačkog Dede derviša s izvornim jezičnim i etničkim kompendijem asocijacija nudi nam pretpostavku, da nije samo legenda o autorovu susretu s ljepoticom u Kneževu dvoru bila dovoljnom kao poticaj za ovaj spjev, nego je vjerojatno u nastanku “Derviša” bio i jedan impresivan pokušaj ljubavnog zbližavanja lijepe Dubrovkinje i muslimanskog, možda bradatog derviša ili nekog pjesnički nadahnutog putnika namjernika, koji je Đurđeviću bio dobro došao za bizarnu fabulu i za njenu parodijsku interpretacijuPročitaj više
© 2019 - 2022. BZK "Preporod". Sva prava zadržana.
