Sporazum o otkupu građe i formiranju zbirke „Karim Zaimović“
U ponedjeljak, 26. decembra 2022. godine u Muzeju književnosti i pozorišne umjetnosti Bosne i Hercegovine bit će potpisan Sporazum o otkupu građe i formiranju zbirke Karim Zaimović. Sporazum će potpisati direktorica Muzeja književnosti i pozorišne umjetnosti Bosne i Hercegovine Šejla Šehabović i majka Karima Zaimovića Ašida Zaimović. Potpisivanju će prisustvovati i ministar kulture i sporta Kantona Sarajevo Samir Avdić, gradonačelnica Grada Sarajeva Benjamina Karić i dopredsjedavajuća Gradskog vijeća Mirela Džehverović.
Ovime će zbirka Karim Zaimović postati 68. po redu književna zbirka koja se čuva u Muzeju književnosti i pozorišne umjetnosti BiH. Podsjećamo, u ovom muzeju pohranjene su zbirke posvećene Ivi Andriću, Meši Selimoviću, Maku Dizdaru, Isaku Samokovliji, Silviju Strahimiru Kranjčeviću, Ziji Dizdareviću, Branku Ćopiću, Petru Kočiću, Kalmiju Baruhu i mnogim drugim književnicima, a dio je izložen i u Stalnoj postavci ove institucije.
Otkup građe i formiranje zbirke je prva faza obimnijeg projekta koji podrazumijeva digitalizaciju zbirke Karim Zaimović. Sredstava za ovu prvu fazu projekta osigurali su Ministarstvo kulture i sporta Kantona Sarajevo te Grad Sarajevo (na inicijativu Mirele Džehverović).
„Ovim projektom želimo sačuvati lik i djelo Karima Zaimovića od zaborava i omogućiti lakši rad potencijalnim istraživačima i istraživačicama. Također, sigurni smo da će se arhiviranjem ove zbirke u javnom prostoru postaviti pitanje važnosti postojanja alternativnog i univerzalnog književnog kanona. Formiranje i predstavljanje ove muzejske zbirke služi kao podsjetnik da se Sarajevo sjeća Karima Zaimovića. Priča o Karimu šalje snažnu poruku otpora ratu slavljenjem ljudske kreativnosti i moći umjetnosti da nadživi ratove i stradanja. Sveukupni cilj ovog projekta je odati počast velikom piscu i istovremeno poslati poruku o snazi umjetnosti u ratu i njenoj ulozi u izgradnji mira. Ova kolekcija je poklon građankama i građanima Bosne i Hercegovine, kao i svim posjetiteljima/cama.“, napisala je Ifeta Lihić, autorica projekta „Otkup, digitalizacija i prezentacija muzejske zbirke Karim Zaimović“.
Karim Zaimović bio je pisac priča i stripova, književni i muzički kritičar, novinar i istaknuta ličnost sarajevske kulturne scene, posebno tokom opsade (1992–1995). Njegov izuzetan talenat pružio je nakratko utočište od surove ratne stvarnosti. Njegov mladi život tragično je okončan 13. augusta 1995. godine uslijed ranjavanja. Bio je jedna od posljednjih civilnih žrtava rata. Karim Zaimović nije među nama već 27 godina. Unatoč tome njegov izvanredan rad pozicionirao ga je među jednog od najpopularnijih pisaca nove generacije.
Njegova djela privlače čitaoce svih generacija. Lik Karima Zaimovića utjelovljuje koncept otpora umjetnosti smrti i urbanoj destrukciji. Mnogi kritičari su pisali o njegovom radu. Tu je i poznati pozorišni komad zasnovan na njegovoj knjizi i životu (Tajna džema od malina), Fondacija „Karim Zaimović“ i više izdanja njegovih knjiga koje se još uvijek prodaju u velikom broju primjeraka. Djela Karima Zaimovića predstavljaju glas sa alternativne scene koji ne poznaje nacionalne pripadnosti. Trenutno ne postoji arhivska zbirka o Karimovom stvaralaštvu, ni ulica koja nosi njegovo ime, čak ni izložba ili stalna muzejska zbirka koja svjedoči o njegovom izuzetnom talentu i doprinosu.
