Nacionalni spomenik: Sedam kuća u selu srednjovjekovnih rudara i kovača Vranci
Nastanak sela vezan je za Kreševo, a sasvim je sigurno da je postojalo kao naselje još u antičkom periodu. U vezi s tim je i podatak da je iznad sela Vranci pronađeno 14 zemljanih lončića u kojima se topila živa, što upućuje na velika nalazišta koja su se vadila i prerađivala. Identificirana je putna saobraćajnica (rimska cesta) iznad sela dužine 200 metara. Cesta je mogla imati lokalni značaj, prije svega u transportu rude; od rudnika do topionice.
U selu su sačuvane stambene kuće kovača i rudara kreševskog kraja, što je predstavljalo osnovnu djelatnost njegovih stanovnika do sredine 17. stoljeća. S obzirom na to da nisu sačuvane kovačke radionice ili majdani, ova vrsta arhitekture sela sa karakteristikama zbijenog naselja rudarsko-metalurškog tipa predstavlja značajno materijalno svjedočanstvo o tradicionalnoj djelatnosti kraja, a ima i veliki ambijentalni značaj u sklopu ruralne cjeline.
Sudeći po analogiji sa stambenim objektima nastalim u Kreševu, za koje se cijeni da su nastali počevši od polovine 17. stoljeća, može se pretpostaviti da su sačuvani objekti u selu Vranci nastali tokom 17. stoljeća i kasnije. Tačan vremenski period izgradnje pojedinačnih stambenih objekata je vrlo teško odrediti, obzirom na to da su kuće bile kratkog vijeka i često korigirane. Karakteristike gradnje kuća u selu Vranci su iste sa onima iz Kreševa: kod starijih kuća, prizemni dijelovi, gdje su uglavnom smještani dućani, su građeni od kamena, a gornji dio predstavlja dizma s pleterom, ili samo dizma (drveni zid, poredani trupci okomito jedan do drugoga), preko koje se stavlja malter. Još uvijek se može pronaći nekoliko kuća sa krovovima od šindre (kaplame). U originalnoj formi nisu građeni dimnjaci, ali su oni na nekim kućama naknadno izvedeni. Od 7 sačuvanih kuća u selu, 6 se nalazi na sjevernoj (lijevoj) obali potoka Mrganovca i jedna na južnoj (desnoj) obali.
IZVOR: Komisija za očuvanje nacionalnih spomenika Bosne i Hercegovine
