Na današnji dan zapaljena Vijećnica, „bečka grofica u hidžabu“
Na današnji dan u noći sa 25. na 26. august 1992. godine granate ispaljene sa položaja Vojske RS-a izazvale su požar u kojem je izgorjela sarajevska Vijećnica. Simbol grada i vjerovatno jedan od najreprezentativnijih i najljepših objekata iz austrougarskog perioda za vrijeme opsade Sarajeva više puta je granatiran, a 25. augusta granate ispaljene s agresorskih položaja prouzrokovale su veliki požar u kojem je unutrašnjost objekta u potpunosti izgorjela.
Vijećnica je izgorjela u samo nekoliko sati, a sa njom je nepovratno uništeno i pisano blago Bosne i Hercegovine. Prema podacima, u požaru je stradalo skoro 80% bibliotečkog fonda; dva miliona knjiga, časopisa, kao i rukopisi neprocjenjive vrijednosti koji svjedoče o povijesti Bosne i Hercegovine.
Iako su građani i zaposleni pokušali spasiti određeni dio fonda, požar koji je zahvatio Vijećnicu bilo je nemoguće kontrolirati, a dodatni problem predstavljala je i konstantna snajperska paljba sa položaja Vojske RS-a na brdima oko Sarajeva.
Najljepši objekat iz austrougarskog perioda ponovno je otvoren 9. maja 2014. godine, čime je Vijećnica vraćena građanima Sarajeva, ali i brojnim turistima koji svakodnevno dolaze u grad te imaju priliku uživati u ljepoti jedinstvene građevine.
Povom obilježavanja godišnjice paljenja Vijećnice objavljujemo pjesmu Vijećnica bošnjačkog pjesnika Asmira Kujovića.
VIJEĆNICA
Ti si bečka grofica u hidžabu
Pepeo vijeća spaljenom kitabu.
Sa tvog sam prozora proučavao, iz prikrajka,
kolektivni mozak gradskog mravinjaka.
Prije nego te ugledam iz daljine
tvoja slika mi prođe kroz čeoni režanj
gdje je odložen mojih sjećanja svežanj,
pa ne znam da li to preturaš moje uspomene
ili moje uspomene valjaju ti sjene.
Tako i ja uvezujem tvoje knjige raskupusane
il puštam da one ukoriče mene.
Tvoj kamen priziva Jozefe i Ferdinande
sad kad više ne mogu nikom da naude,
kao što i vrletne litice Bjelašnice
oblikom čuvaju obljupce i udarce
vjetrova, kiša, lednika i zemnih kora,
kosture s dna davno iscurelih mora,
il staze ohlađene magme, poput bora…
U prahu tvojih ribozomskih polica
čitam mapu novih sarajevskih ulica,
Gazi Husrev-begovu ispovijest nenapisanu,
kako se Meša priključuje Kulinu banu,
pa Kulin opet zaokreće u Bašeskiju,
te obojica s Titom podruku u Ferhadiju
Drže te sjećanja okamenjena
ili si samo sjećanje kamena.
Ni ognjem krštena ne predjenu imena.
IZVOR: Asmir Kujović, Vidikovac, Buybook, Sarajevo, 2014, str. 45-46.
