Gradska biblioteka Olovo čuvar jevrejske knjige ,,Tora“ iz 1886. godine
Gradska biblioteka u Olovu pod svojim okriljem čuva izuzetnu vrijednost za historiju i kulturu ljudi ovdašnjih prostora – Toru, najsvetiju knjigu Jevreja, koju je nacionalnim spomenikom – pokretno dobro proglasila 2018. godine Komisija za očuvanje nacionalnih spomenika BiH.
Riječ je o džepnom izdanju Tore štampanom 1886. godine u jednoj od najpoznatijih štamparija iz 19. stoljeća u Beču, štampariji Josepha Schlesingera. Štampana je tehnikom litografije koja se upotrebljavala do prve polovine 20. stoljeća. Upotpunosti je pisana hebrejskim pismom. Ne zna se ko je bio njen vlasnik, moguće da je pripadala nekome iz porodice Ozmo, jedne od rijetkih jevrejskih porodica u Olovu. Knjiga je pronađena u Gradskoj biblioteci u Olovu, ali ne postoji pisani trag o tome kako je ona dospjela tamo. Direktorica Gradske biblioteke Olovo Sanela Kaikčija u razgovoru za FENA-u ističe da Tora u Olovu predstavlja raritet, s obzirom na to da je veći dio starijih jevrejskih knjiga u Bosni i Hercegovini izgubljen u Drugom svjetskom ratu, dok je veliki dio toga sahranjen u genizu, po običaju sahranjivanja starih jevrejskih knjiga.
– Čuvamo je u našoj biblioteci, iako danas u Olovu ne živi nijedna jevrejska porodica. Podsjećamo da su prije sedamdeset i više godina u Olovu živjele jevrejske porodice Ozmo, Levi i dr. – navela je Kaikčija.
Autentičnost knjige izražena je kroz sačuvanost forme i dizajna te materijala i sadržaja. Posjeduje izraženu simboličku vrijednost, značajna je kao jedan od osnovnih predmeta svake jevrejske kuće, dok se u sinagogi upotrebljavala za praćenje teksta prilikom obrednog čitanja Tore. Izdanje obuhvata svih pet Knjiga Mojsijevih. Štampana je u pet zasebnih tomova (Beršit, Šemot, Vajikra Bemidbar i Devarim) koji su zajedno povezani. Dimenzije su joj 130 x 90 mm, a povezana je kombinacijom kože i platna. Prekretnica u djelovanju Gradske biblioteka Olovo bila je prelazak u nove i moderne prostorije, čime je ta institucija nakon mnogo godina konačno dobila mnogo veći prostor na korištenje, a time i bolje uvjete za rad.
– Dolazili su korisnici i prije, u težim uvjetima za rad, ali da je sada mnogo ugodnije i njima i nama. Ljubitelji knjiga i nauke s oduševljenjem dolaze i zadržavaju se u biblioteci na razgovoru, čitanju, pisanju zadataka za školu, fakultet i slično. Dakle, biblioteka se koristi na pravi način i to nas zaista raduje. Mi smo tu da pružamo usluge prema očekivanju naših korisnika i trudimo se iz dana u dan pratiti trendove sve u cilju što bolje usluge – podvukla je Kaikčija.
Gradska biblioteka Olovo ima 1.000 redovnih korisnika. Tu su i korisnici koji dolaze za vrijeme raspusta u Olovo ili pak oni koji iz inostranstva dolaze u taj grad na odmor, gdje im nezaobilazno mjesto postaje biblioteka. Posjete su bilježene i u periodu korone. Posjeduje solidan fond od 15.000 knjiga. No, 2014. godine biblioteka je bila poplavljena i tada je uništeno skoro 5.000 knjiga. Značajan fond je izgubljen, ali ta se institucija oporavlja od gubitka kupovinom knjiga putem Fondacije za bibliotečku djelatnost, poklonima građana i drugih ljudi iz BiH te kolega iz drugih biblioteka.
– Ide to jednim lijepim tokom. Najviše se traži beletristika i mogu reći da imamo dobra i nova, popularna izdanja. Tražena je i stučna literatura iz oblasti medicine, historije, religije i tu baš i nemamo uvijek tražene autore i naslove, ali trudimo se do njih doći kako bi pomogli korisnicima u pisanju njihovih naučnih radova. Voljela bih da obogatimo dječiji fond. Mnogo radimo sa djecom tako da bih voljela još boljih i još više knjiga i slikovnica za njih – mišljenja je direktorica biblioteke.
Kaikčija naglašava da je Gradska biblioteka Olovo također aktivna u osvještavanju i stavljanju akcenta na važnosti kulture za društvo i zajednicu. Kroz različite aktivnosti i edukativna predavanja biblioteka okuplja korisnike različitih generacija te odgovarajućim programom nastoji održati a kod onih koji nemaju probuditi svijest o važnosti kulture, biblioteke, znanja i nauke.
– Gradska biblioteka Olovo čitanje smatra izutetno važnim i to od najranije dobi. S obzirom na to da djeca sve više pribjegavaju tehnologiji, videoigrama, youtuberima i tiktokerima, želja za čitanjem opada, pa je naša biblioteka pokrenula niz aktivnosti koje će privući djecu i omladinu, ali i zadržati ih. Vila koja obilazi igraonice, predškolske uzraste i s njima čita, poklanja im slikovnice i članske kartice Gradske biblioteke, obišla je BiH, ali i region, što će potvrditi da ova biblioteka na kreativan način, uz mnogo truda i ljubavi, potiče na čitanje i privlači korisnike u biblioteku – smatra direktorica te institucije.
Uspješnost biblioteka, zaključila je Kaikčija, leži u njihovom odnosu sa zajednicom, čime će svi biti u prednosti.
IZVOR: FENA
