Godišnjica rođenja bošnjačkog i bosanskohercegovačkog filozofa i esejiste Abdulaha Šarčevića

 Godišnjica rođenja bošnjačkog i bosanskohercegovačkog filozofa i esejiste Abdulaha Šarčevića

Po međunarodnom, Gregorijanskom kalendaru, na današnji dan, 27. 5. 1929. godine, rođen je eminentni bošnjački i bosanskohercegovački filozof, esejista, akademik, prof. emeritus na Filozofskom fakultetu u Sarajevu i predavač na Prima Community College u Tusconu (Arizona, SAD),  Abdulah Šarčević. Povodom obilježavanja godišnjice njegovog rođenja, u nastavku donosimo kratki prikaz Šarčevićevog lika i djela.

 

Filozof i sociolog, esejist, profesor emeritus na Filozofskom fakultetu u Sarajevu, predavač na Prima Community College u Tusconu (Arizona, SAD), redovni član Akademije nauka i umjetnosti Bosne i Hercegovine (1981), član Internacionalnog parlamenta pisaca (1992), član Društva pisaca Bosne i Hercegovine (1971. do 1992. godine), član redakcije, glavni urednik filozofske biblioteke “Logos” (1984-1992.), osnivač i direktor Centra za filozofska istraživanja (1990-1992). Šarčević  je rođen 27. 5. 1929. godine u Starom Majdanu (kod Sanskog Mosta), Bosna i Hercegovina.

Studirao je filozofiju na Filozofskom fakultetu Sveučilišta u Zagrebu (1948-1952) i diplomirao 1952. godine. Bio je professor filozofije na gimnaziji u Banja Luci (1952-1954). Krajem 1954. godine izabran je za asistenta za predmet Historija filozofije na Odsjeku za filozofiju Filozofskog fakulteta u Skoplju. Godine 1959. počeo je raditi na Filozofskom fakultetu u Sarajevu. Doktorirao je sa tezom Kriza povijesti i suvremenost – Filozofija egzistencije Karla Jaspersa (1967), a potom izabran za izvanrednog profesora (ontologija). Bio je saradnik, glavni i odgovorni urednik Radova Filozofskog fakulteta u Sarajevu. Uveo je redovni studij filozofije na Odsjeku za filozofiju i sociologiju – ontologiju, sociologiju kulture, istočne filozofije i uvod u filozofiju. Dugo je bio predsjednik Kolegija za postdiplomski studij na Filozofskom fakultetu u Sarajevu i predsjednik Kolegija za postdiplomski studij filozofije. Bio je mentor za magistarske i doktorske radnje u Sarajevu i Zagrebu. Predavao je filozofiju (Povijest filozofije, 1954-1960) na Filozofskom fakultetu u Skoplju, a potom na Filozofskom fakultetu u Sarajevu: ontologiju, epistemologiju, filozofiju znanosti, estetiku, povijest filozofije, uvod u filozofiju, sociologiju kulture: u SAD-u je predavao o temeljnim idejama evropskog modernizma i postmodernizma, o filozofijama Dalekog Istoka i Zapada. Bavio se raznim fenomenima kulture i filozofije Istoka i Zapada, teorijskim problemima suvremenih filozofijskih strujanja, napose u Evropi i Sjedinjenim Američkim Državama.

Najveći dio njegove istraživačke djelatnosti vezan je za rad u filozofskoj biblioteci “Logos” (1959-1992). Bio je u Savjetu (ili redakciji) časopisa Filozofija (Beograd), Praxis (Zagreb), Encyclopedia Moderna (Zagreb) i Odjek (Sarajevo). Sudjelovao je na brojnim filozofskim simpozijima u zemlji i inozemstvu (“Fundamentalna filozofija”, Beč, 1963). Bio je predsjednik Udruženja za filozofiju Bosne i Hercegovine (1966), u Odboru Jugoslavenskog udruženja za filozofiju. Dobio je Povelju za izvanredne doprinose napretku Filozofskog fakulteta u Skoplju (1963) povodom tridesetogodišnjice osnivanja te dobitnik Povelje za rad na Univerzitetu i Filozofskom fakultetu u Sarajevu, povelju izdavačke kuće “Svjetlost” i “Veselin Masleša”. Dodijeljena mu je Šestoaprilska nagrada Grada Sarajeva 1971. godine.

Počeo je objavljivati prikaze, eseje, studije i članke 1949. godine o problemima koji se odnose na osnovna pitanja povijesti filozofije i istočnih filozofija, suvremene filozofije od modernizma do postmodernizma, ontologije, filozofske antropologije, filozofije i sociologije kulture, filozofije jezika i hermeneutike, estetike i etike, sociologije i teorije kulture, duhovnih odnosno kulturalnih znanosti.

Objavio je 28 knjiga iz područja suvremene filozofije, povijesti filozofije, filozofije kulture, filozofije umjetnosti i estetike, ontologije i hermeneutičke filozofoije, filozofske etike, filozofije jezika, filozofije znanosti, filozofije tehnike, filozofije prirode, duhovnih znanosti itd.

Od brojnih radova valja pomenuti i niz rasprava (monografija) o filozofiji pojedinih filozofa (Plotin, Hegel, Marx, Kierkegaard, Nietzsche, Jaspers, Adorno, Heidegger, J. Ritter, Gadamer, K. O. Apel, J. Habermas, Hans Jonas, P. Sloterdijk, P. Feyerabend, Karl Lowith, Kostas Axelos, A. Camus, J. P. Sartre, G. Marcel, W. Benjamin, Arnold Gehlen, Carl Friedrich von Wizsacker, B. Waldenfels, D. Henrich, R. Rorty, H. Lenk, Gianni Vattimo, N. Abagnano, H. Plessner, E. Rothacker, Gabriel Marcel, O. Hoffe).

Objavio je djela iz različitih filozofskih disciplina. Među njima: Iskon i smisao (1971), Sfinga Zapada (1972), Kriza svijeta i istina (1974), Iskustvo i vrijeme (1981), De Homine: Mišljenje i moderni mit o čovjeku (1986), Estetička teorija danas. Ideje Adornove estetičke teorije (1990), Utopija smisla i istina vremena (1988), Čovjek i moderni svijet (1988), U labirintu svijeta (1990), Moderna filozofija I, II, III (zbornik) (1993), Iskustvo vremena (1993), Filozofija u moderni (1990), Sfinga Zapada na kraju 20. stoljeća (2000), Mersad Berber / Filozofija slikarstva (2000), Odvažnost slobode (2001), Politička filozofija i multikulturalni svijet / Istina o istini: Svijet moderne i postmoderne / U sjeni nihilizma (2003), Istina i sloboda / Filozofija umjetnosti / Suvremena povijest u istini / Evropa: horizonti duhovnog života i nade / Ka estetici i kritici / Ni prostor a ni vrijeme – Eseji (2004). Sudjelovao je na brojnim filozofskim simpozijima u zemlji i inozemstvu (“Fundamentalna filozofija”, Beč, 1963). U funkciji direktora (1990-1992) Centra za filozofska istraživanja organizirao je 24 kolokvija iz suvremene filozofije.

Od početka je u redakciji filozofske biblioteke “Logos”, i kao član i kao urednik (1959-1992) bio je u najvišoj mogućoj mjeri angažiran u objavljivanju najznačajnijih filozofskih djela filozofa na Zapadu i Istoku. Od 1949. godine sarađuje u časopisima i stručnim publikacijama u Sarajevu (Dijalog, Pregled, Izraz / Novi izraz, Odjek, Radovi Filozofskog fakulteta u Sarajevu), u Zagrebu (Kolo, Naše teme, Praxis, Pogledi, Filozofska istraživanja), u Beogradu (Filozofija, Delo, Treći program Radio Beograd), u Skoplju (Sovremenost, Razgledi, Radovi Filozofskog fakulteta u Skoplju), u Ljubljani (Treći program Radio Ljubljana).

Neki eseji prevedeni su na strane jezike, prije svega na njemački i engleski jezik. Urednik je (i redaktor) mnogih prijevoda filozofskih djela sa njemačkog, engleskog i italijanskog jezika, napose u filozofskoj biblioteci “Logos” (“Veselin Masleša”). Bili su mu značajni susreti sa Th. W. Adornom u Frankfurtu na Majni (1963), K. O. Apelom, korespodencija sa Hansom Jonasom (1990, New York) i sa Jurgenom Habermasom. Godine 1998. vraća se iz SAD-a i nastavlja predavati epistemologiju na Odsjeku za filozofiju Filozofskog fakulteta (do 2000. godine). Sudjelovao je na nizu filozofskih kolokvija u Sarajevu (Međunarodni Forum Bosna itd.), u Zagrebu (Filozofija i politika: “Tiranofilija”), a u Matici Hrvatskoj (Zagreb) drži predavanje Istina o istini itd. Organizirao je više od dvadeset filozofskih kolokvija u Centru za filozofska istraživanja (ANUBiH, Sarajevo, do 1992. godine).

 

IZVOR: Abdulah Šarčević, Evropska kultura i duhovne znanosti,Svjetlostkomerc, Sarajevo, 2007.

 

 

 

 

 

Podijeli

Podržite nas!


Ovaj prozor će se zatvoriti za 18 sekundi.