Drugi roman Zlatka Topčića o Sarajevskom atentatu
Iz štampe je izašao roman 28.6.1914. bošnjačkog i bosanskohercegovačkog književnika Zlatka Topčića. Prvorangirani među dvanaest nagrađenih rukopisa na anonimnom konkursu Fondacije za izdavaštvo, revidirani roman 28.6.1914. na 372 stranice bavi se Sarajevskim atentatom. Prvo izdanje romana objavljeno je 2019. godine i naišlo je na odličan prijem kritike u Bosni i Hercegovini, pa i u regionu.
– Jedan kritičar je, uz književne komplimente, ipak izrazio žaljenje zato što nije knjiga obimnija jer ta tema zaslužuje veći prostor od tih dvjestotinjak stranica. Da, zaista. Sarajevski atentat jeste jedan od prelomnih historijskih događaja koji je imao globalni utjecaj na sudbine miliona ljudi, a važan je i danas jer njegovi pucnjevi još odjekuju našim životima – kaže Topčić.
To je, ističe, ista ona ideologija koja je nasrtala četrdesetih i devedesetih godina prošlog vijeka, a nasrće i danas, krijući se vazda iza plemenite ideje jugoslovenstva i Jugoslavije, koju su uvijek doživljavali kao najveću moguću Veliku Srbiju.
– Vratio sam se, dakle, na mjesto zločina i napravio temeljitu reviziju prvog izdanja romana koji je sada ne samo duplo obimniji, nego sam, u okviru iste koncepcije, tri decenije kasnije konačno smogao snage da pišem o svojim zarobljeničkim iskustvima smještajući ih u Prvi svjetski rat, u prostor veće autorske slobode. Rugam se svim aktuelnim revizionizmima, okrenuvši historiju naglavačke. Pratim sudbine slučajnika, Sarajlija, koje su ranili geleri Čabrinovićeve bombe jer me više zanimaju od sudbine tzv. velikih historijskih ličnosti. Atentator nije, kako se do sada smatralo, Gavrilo Princip nego – nota bene! – mladobosanac Muhamed Mehmedbašić, prvi u nizu zavjerenika, i taj novi momenat u istrazi sve nas stavlja u iskušenje kada dajemo kvalifikacije tom događaju – pojašnjava Topčić.
Roman pravi vremenske ekskurzije stotinjak godina prije i poslije nultog događaja.
– Sve do današnjih dana, obuhvatajući i neke delikatne i manje poznate, a književno gotovo neobrađene ili tendenciozno i ideološki interpretirane historijske događaje. Zatim sam, prepličući dokumentarno s pseudokumentarnim, uglavnom postavio stvari na svoja mjesta. Dakle, ako mene pitate, ovako je to zaista bilo 28. 6. 1914. – ističe Topčić.
IZVOR: Faktor
