75 godina Javne ustanove „Historijski arhiv Sarajevo“
Javna ustanova „Historijski arhiv Sarajevo“ ove godine obilježava značajan jubilej, 75 godina od osnivanja i isto toliko godina vrijednog rada na prikupljanju i čuvanju arhivske građe. Tim povodom, a u sklopu manifestacije „Dani Kantona Sarajevo“, danas, 3. maja 2023. godine u 20.00 sati u sarajevskoj Vijećnici bit će upriličeno svečano otvorenje izložbe Tumač prošlosti – Orijentalna zbirka Historijskog arhiva Sarajevo autorice Elme Dervišbegović. Ovom izložbom, Arhiv predstavlja arhivsku građu iz fundusa Orijentalne zbirke te život i rad prvog referenta za arhivsku građu orijentalne provenijencije u Historijskom arhivu Sarajevo, arhiviste Rašida Hajdarevića.
Jubilej Arhiva i izložba organizirani su u saradnji sa Ministarstvom kulture i sporta Kantona Sarajevo. Izložba će biti dostupna za javnost u Vijećnici od 3. do 9. maja, svaki dan od 9.00 do 17.00 sati. Historijski arhiv Sarajevo osnovan je na današnji dan, 3. maja 1948. godine Odlukom Narodnog odbora Grada Sarajeva, a na samom početku bio je smješten u dvije manje tavanske prostorije u zgradi Vijećnice. Od početka svoga djelovanja aktivno radi na lociranju, prikupljanju, čuvanju, stručnoj obradi, prezentaciji i publiciranju arhivske građe. Značajnih 75 godina djelovanja obilježeno je stalnim naporima za poboljšanje uvjeta čuvanja vrijedne arhivske građe čija količina danas iznosi preko 11.000 dužnih metara ili preko 640 arhivskih fondova i zbirki, od kojih je trećina proglašena za nacionalni spomenik Bosne i Hercegovine.
Orijentalna zbirka Historijskog arhiva Sarajevo ulazi među najznačajnije zbirke orijentalne arhivske građe u jugoistočnoj Evropi, a broji preko 14.000 arhivskih jedinica. Obuhvata rukopise, dokumente i štampana djela na osmanskom, arapskom, perzijskom i bosanskom jeziku nastale u periodu osmanske i austrougarske uprave u Bosni i Hercegovini (1463–1918). Orijentalna zbirka sastoji se od različitih dokumenata, rukopisnih i štampanih knjiga, deftera, sidžila, vakufnama, časopisa i geografskih karata. Prvi referent za arhivsku građu i knjige na orijentalnim jezicima bio je Rašid Hajdarević (1914–1980), koji je predanim radom utemeljio i oblikovao Orijentalnu zbirku. Osim rada na obradi i sređivanju građu, neupitan je njegov doprinos u istraživanju i sakupljanju materijala na orijentalnim jezicima – prvenstveno u Sarajevu, ali i u drugim krajevima naše zemlje (Visoko, Zenica, Foča, Fojnica, Rogatica, itd.).
