Uskoro iz štampe izlazi “Kako sačuvati Bosnu – Politički testament akademika Muhameda Filipovića”
U povodu 5. godišnjice smrti istaknutog bosanskohercegovačkog intelektualca, a u izdanju Izdavače kuće Connectum iz Sarajeva, uskoro iz štampe izlazi knjiga pod naslovom Kako sačuvati Bosnu – Politički testament akademika Muhameda Filipovića bošnjačkog i bosanskohercegovačkog novinara Faruka Vele.
Ovo djelo sadrži intervjue koje je autor u brojnim prilikama vodio tokom posljednjih petnaestak godina života jednog od najistaknutijih bosanskohercegovačkih intelektualaca, filozofa, teoretičara, esejiste, političara i diplomate. Među njim su razgovori koji će biti po prvi puta objavljeni, te predstavljaju svojevrsni politički testament akademika Filipovića, kako govori i podnaslov knjige.
“Povodom 5. godišnjice smrti profesora Filipovića, a odupirući se historiji odbačenih, želimo odati počast čovjeku koji je neizmjerno zadužio Bosnu i Hercegovini, ali i prenijeti poruke, lekcije jedne važne historijske ličnosti koja je obilježila drugu polovicu 20. i prve decenije našeg 21. stoljeća. U današnjim vremenima brojnih izazova pred našom domovinom, a na koje je profesor Filipović u kontinuitetu upozoravao proteklih decenija, insistirajući na proaktivnoj i jasnoj definiranoj bosanskoj politici, ovo je prilika da propušteno možda nadoknadimo”, kazao je Vele, poručujući da će “posljednjeg bosanskog dida njegova Bosna pamtiti”.
Povodom realizacije ovog značajnog izdavačkog poduhvata, svoje recenzije ispisali su ugledni bosanskohercegovački intelektualci:
“Na temelju Filipovićevih riječi knjiga postavlja tezu da bosanska politika mora biti inkluzivna i fokusirana na cjelovitost države umjesto partikularnih etničkih interesa”, piše, uz ostalo, prof. dr. Sead Turčalo, dekan Fakulteta političkih nauka u Sarajevu.
“Na pitanja autora Faruka Vele akademik Filipović odgovara jasno, precizno, vizionarski, umno, prosvjetiteljski, kao da želi otvoriti spasonosne sfere duha za ljude oko njega i tako osigurati mirnu i slobodnu budućnost dolazećim Bosancima… Intervjui koje je Vele sakupio i obavio s akademikom Filipovićem mogu služiti kao pregledan put jedne političke ideje i mišljenja liberalno-demokratske orijentacije, ali i kao uvid u suštinske procese i ideje kojih se akademik Filipović u svome intelektualnom angažmanu doticao i direktno u njima sudjelovao”, dodao je prof. dr. Senadin Lavić.
Na koncu, prof. dr. Salih Fočo, blizak prijatelj i sarandik profesora Filipovića, navodi:
“U svojih devet decenija života akademik Filipović uspio je ostati uspravan i dosljedan sebi i svojim idejama o vrijednosti i značenju Bosne i njenih naroda, ali i vrijednosti čovjeka i njegovih potreba, o čemu svjedoče i njegovi posljednji intervjui koje je vodio s Farukom, bliskim novinarom i nadarenim piscem u kojeg je profesor imao povjerenja da će ih učiniti javnim i nakon njegovog fizičkog odlaska.”
Jedna od značajnijih poruka akademika Filpovića iz knjige glasi:
“Mi Bošnjaci bismo morali voditi bosansku politiku, ne bošnjačku… Moramo voditi politiku koja ima na umu i u vidu interese Bosne kao historijske, kulturne, duhovne, ekonomske i političke tvorevine. Ako ispustimo iz vida da je Bosna ono što je kriterij, osnova i svijest politike koju vodimo, mi ćemo se izgubiti u tim mnogobrojnim igrama, putevima koji nam se nude kao putevi spasa. Zapravo, to nisu nikakvi putevi spasa, to je gubljenje svakoga traga, koncepcije i razumnog ponašanja u odnosu na prirodu naše historije.”
Bošnjačkom narodu akademik Filipović, uz ostalo, oporučuje:
“Morate se držati svoje zemlje i tradicije. Ukopajte se u nju i pustite duboko korijenje. Pogledajte hrast. On je veliko i razgranato drvo, ali ga nikakav vjetar ni oluja ne mogu oboriti jer je duboko pustio korijenje u zemlju na kojoj je iznikao. Tako i mi Bošnjaci treba da spoznamo i da se ukopamo u svoju veliku duhovnu, kulturnu i vojno-političku tradiciju i da ne puštamo da nas vjetar nosi ko perce po bijelom svijetu. Budite pravi Bošnjaci kao naši preci koji su stotine dugih godina branili Bosnu tako da niko nije mogao u nju ući a da nije morao podviti rep i vratiti se posramljen kući.”
Ovo je djelo na snažan način govori o bosanskohercegovačkoj prošlosti i sadašnjosti, te šalje vizionarske poruke važne za našu budućnost, poručuju iz Izdavače kuće Connectum.
IZVOR: Radio Sarajevo
