Tags : Alen Kalajdžija

HAYAT I PREPOROD: Bošnjaci – stanje i perspektive

Emisija „Bošnjaci – stanje i perspektive“ snimana je u Memorijalnom centru Srebrenica-Potočari povodom Dana Bošnjaka, u saradnji televizije „Hayat“ i Bošnjačke zajednice kulture „Preporod“. Gosti su bili članovi Upravnog odbora BZK „Preporod“ prof.dr. Fahrudin Rizvanbegović, prof.dr. Alen Kalajdžija, prof. dr. Sead Šemsović i zajednički kandidat probosanskih političkih stranaka za načelnika Srebrenice Alija Tabaković. Voditelj i urednik emisije je generalni projekt menadžer BZK „Preporod“ Filip Mursel Begović.Pročitaj više

Preporod u Banja Luci: Ohrabrenje Bošnjacima

Predsjednik Bošnjačke zajednice kulture “Preporod” prof. dr. Sanjin Kodrić i direktor Instituta za jezik Univerziteta u Sarajevu prof. dr. Alen Kalajdžija te akademik prof. dr. Dževad Jahić posjetili su danas Medresu “Reis Ibrahim ef. Maglajlić” u Banjoj Luci te za potrebe biblioteke ove novootvorene medrese poklonili komplet izdanja ovih instititucija kulture i nauke.Pročitaj više

HISTORIJSKI PROJEKAT: Novi pravopis bosanskog jezika

BZK “Preporod” i Institut za jezik UNSA danas su u Sarajevu potpisali Memorandum o saradnji, koji podrazumijeva rad na izradi novog Pravopisa bosanskog jezika. Autorski tim predvodi akademik prof. dr. Dževad Jahić i činit će ga još četiri člana (akademkinja prof. dr. Hasnija Muratagić-Tuna, prof. dr. Sanjin Kodrić, prof. dr. Alen Kalajdžija i dr. Jasmin Hodžić), a Pravopisna komisija, ili Vijeće za normiranje bosanskog jezika, znatno je šira i još će se širiti, zavisno od potreba, a koncipirana je tako da je čine brojni lingvisti, odnosno uopće filolozi, historičari književnosti, književnici, Pročitaj više

O NOVOM PRAVOPISU BOSANSKOG JEZIKA

Pošto se u “bosnističkim kružocima” odavno razgovara o potrebi izrade novog pravopisa, ustanovljena je zajednička platforma da BZK “Preporod” zajedno s Institutom za jezik Univerziteta u Sarajevu realizira projekt izrade novog Bosanskog pravopisa, zbog čega je još od novembra prošle godine održan niz sastanaka s ciljem preciznijeg definiranja principa rada kako bi se odredili najbolji modeli za normiranje bosanskog jezika u sferi ortografije.Pročitaj više

Alhamijado pjesma Hrvatska turćija (Hirvat türkisi) preteča je sevdalinke

U radu se polazi od pretpostavke da specifičan oblik lirskog usmenog stvaralaštva pjesme Hirvat(i) türkisi u kontekstu alhamijado književnog stvaralaštva predstavlja preteču sevdalinke, odnosno da ova, kako je do danas poznato, najstarija alhamijado pjesma sadrži određene elemente koji, upućujući na njezin lirski karakter te muzičko-versifikacijski postupak, predstavlja spomenuti konstataciju. Rezultat nastanka pjesme jeste karakterističan spoj orijentalno-slavenske ambijentalnosti, što je očit slučaj kako „klasične“ sevdalinke, tako i ove pjesme. Spomenuta hipoteza temelji se na nekoliko važnijih činjenica koje upućuju na mogućnost njezine Pročitaj više