Svojevrsni fenomen: Poruke Muslimanskih rezolucija značajne i u kontekstu današnjeg vremena

Povodom osamdesete godišnjice Rezolucije mostarskih muslimana u organizaciji BZK „Preporod“ Gradsko društvo Mostar u Centru za kulturu Mostar održalo je tribinu pod nazivom „Poruke iz prošlosti: Muslimanske rezolucije u Drugom svjetskom ratu“.

Na samom početku, čestitavši organizatoru na ovom događaju, prof. dr. Adnan Velagić naglasio je da je pitanje Muslimanskih rezolucija neopravdano bilo zapušteno u bh. historiografiji i da nema dovoljno naučnih radova koji ovu problematiku tretiraju, iako je ona od velikog značaja kako u historiji tako i u kontekstu današnjeg vremena.

„Kada govorimo konkretno u Drugom svjetskom ratu, to je vrijeme kada su izvršeni i do tada u historiji najveći zločini, posebno je te zločine osjetio muslimanski narod, a kada govorimo o Mostarskoj rezoluciji onda moramo kazati da su hercegovački muslimani bili izloženi jednom strahovitom stradanju koje je dolazilo od strane prije svega četnika, odnosno ustanika koji se još i nisu diferencirali na partizane i četnike. To je bila prva godina rata 1941. godine, ali i od strane Nezavisne države Hrvatske, koja je muslimane nacionalno i ideološki indoktrinirala. Narod koji je bio izložen jednom stravičnom pokolju, na bezbroj mjesta mi danas imamo tragove koji upućuju na to da je muslimanski narod proživio strašne zločine u Drugom svjetskom ratu“, kazao je Velagić.

Kada se to ima u vidu, kako naglašava Velagić, onda je fenomen Mostarske muslimanske rezolucije u tome, što ona poziva da se zaustavi ubijanje srpskog naroda, koji je u to vrijeme, odnosno otpadnici iz tog naroda, vršio zločine nad muslimanskim narodom.

„Nećete sresti takav primjer kod drugih naroda u BiH ni šire“, istaknuo je Velagić.

Posebno je naglasio kako je značajno da se Muslimanske rezolucije javljaju u vrijeme kada je fašizam već okovao Evropu i kada je Hitler u strahovitom usponu, kada je ideologija apsolutno dominirajuća i podrazumijeva isključivost u svakom mogućem segmentu.

„Vi imate jedan fenomen koji se zove Muslimanske revolucije i koje pozivaju na dobro odnošenje prema drugim, drugačijem, prema onome što nije kao vaše, ali je tu sa vama i treba na njega obratiti pažnju i spriječiti njegovo uništavanje. Na tom tragu je Muslimanska rezolucija muslimana Mostara. Na početku samom govori da se pozivaju vlasti da zaustave ubistva srpskog naroda, a onda tek kasnije govore o tome da su i muslimani jako izloženi, po više osnova, a naročito obraćaju pažnju na činjenicu da mnogi Hrvati stavljaju fesove na glave, pozivaju se muslimanskim imenima i vrše zločine u srpskim naseljima. Znači ona odlično prepoznaje neke stvari koje se dešavaju na terenu“, pojasnio je Velagić navodeći kako o tome govori svih šest Muslimanskih rezolucija.

Naglašava kako pored toga što se javljaju u vrijeme kada jedna rigidna ideologija dominira Evropom, narod koji trpi genocid poziva da se zaustavi ubijanje naroda, onog koji vrši genocid nad muslimanskim narodom, što je kako ističe fenomen Drugog svjetskog rata.

„Muslimanske rezolucije nisu prepoznate zato što razgovor o njima je počeo tek 70-tih godina i bile su općenito nepoznate, nisu bile prevedene na engleski jezik, a razgovor o rezolucijama je počeo tek nakon posljednjeg rata. Zato smo mi na Institutu u suradnji sa našim kolegama u Americi odlučili da prije dvije godine započnemo projekat prevoda svih bh rezolucija na engleski jezik kroz arhivsku građu. Nabavili smo originale rezolucija, preveli ih na engleski jezik i učinili dostupnim širom svijeta i na taj način smo učinili ovaj segment iz naše historije dostupnim za međunarodno čitateljstvo“, kazao je dr. Hikmet Karčić iz Instituta za Islamsku tradiciju Bošnjaka u Sarajevu, koji je i jedan od urednika engleskog izdanja Muslimanskih bh rezolucija.

Muslimanske rezolucije su, kako ističe donesene 1941. i 1942. godine, te ih je bilo devet u BiH, ali su našli dodatno još dvije, a to su Bugojanska rezolucija o zaštiti Roma i rezolucija muslimana iz Bosanke Dubice, te vjeruje da ih ima još koje se nalaze u nekim arhivima u Beogradu i Zagrebu.

„Ono što mi znamo je da su one bile različite po svom sadržaju i po svom obliku, ali zajednička im je nit bila da se osuđuju zločini ustaškog režima i da se bošnjački narod distancira od pojedinih muslimana koji čine zločine uime drugih i traže zaštitu i red u NDH“, rekao je.

U kontekstu današnjih političkih dešavanja kako kaže Karčić, Muslimanske rezolucije pokazuju jednu dozu hrabrosti protiv nedjela i zločina nad manjinama, što nedostaje na ovim prostorima prije svega u kontekstu migrantske krize i diskriminacije bilo kakvih manjina.

„Vidimo da su ti ljudi prije 80 godina imali veće hrabrosti nego danas, to je ono što treba istaknuti. Ono što se može naučiti od tih ljudi jeste da prije 80 godina kada su situacije bile mnogo teže imali su veću hrabrost nego većina danas“, zaključio je Karčić.

IZVOR: Klix