Temelj na kojem stojimo: 156. godina od rođenja Safvet-bega Bašagića
Priredio: mr. Alen Zečević
TEMELJ NA KOJEM STOJIMO:
156. GODINA OD ROĐENJA SAFVET-BEGA BAŠAGIĆA
Kada jedan narod traži sopstveni glas, najčešće ga pronađe kroz one koji su spremni govoriti prvi – jasno, hrabro i s osjećajem odgovornosti prema zajednici. Ponekad je dovoljno da se pojavi jedan čovjek koji vjeruje da njegov narod može i mora više – više znati, više pamtiti i više cijeniti ono što jeste. Takvi ljudi ne pišu samo knjige, oni trajno oblikuju svijest, podižu institucije i otvaraju prostor drugima da nastave tamo gdje su oni stali. U povijesti Bošnjaka takvu ulogu imao je književnik, orijentalist, pjesnik i neumorni kulturni pregalac: Safvet-beg Bašagić.
Rođen je na 6. maja 1870. godine u Nevesinju, u uglednoj hercegovačkoj porodici Bašagić. Njegov otac bio je Ibrahim-beg Bašagić, a majka, Almasa, kćerka Derviš-paše Čengića, istaknutog člana jedne od najimućnijih i najuticajnijih porodica tog vremena. U Sarajevu, gdje se sa porodicom preselio 1882. godine, Bašagić je završio ruždiju u kojoj mu se otkrio posve novi svijet književnih djela pisanih na orijentalnim jezicima. U sarajevskoj Gimnaziji izučavao je arapski i perzijski jezik, a pod snažnim impresijama književnosti istočnog svijeta na drugoj godini na papir je zabilježio i prve pjesme. U periodu od 1895. do 1899. godine školovanje je nastavio u Beču gdje je studirao povijest i orijentalne jezike. To je vrijeme kada nastaje njegova pjesnička zbirka Trofanda, a 1900. godine u štampu je predao djelo koje i danas zauzima važno mjesto u istraživanju povijesti – Kratka uputa u prošlost Bosne i Hercegovine.
Školovan u Sarajevu, a potom i u Beču, Bašagić je pripadao generaciji koja je razumjela da se identitet ne nasljeđuje sam po sebi, nego se mora promišljeno graditi i braniti. Njegova poezija, često prožeta sviješću o povijesnoj samobitnosti i emotivnim odnosom prema domovini, svjedoči o dubokoj potrebi da se Bošnjaci prepoznaju kao kulturna i historijska cjelina. U jednom od svojih zapisa naglašava: „Narod bez svijesti o svojoj prošlosti nema ni budućnosti“, što i danas zvuči gotovo opominjuće. Početkom 20. stoljeća, u vremenu političkih previranja i identitetskih lomova, Bašagić ne ostaje po strani. Najprije, zajedno sa Edhemom Mulabdićem i Osman Nuri Hadžićem 1900. godine pokreće list za zabavu i pouku Behar, kojeg je finansijski pomagao samostalni poduzetnik Adem-aga Mešić. List, koji je u kontinuitetu izlazio punih deset godina, dao je priliku već afirmisanim, ali i mladim Autorima u oblasti književnosti, povijesti, islama i kulturnog naslijeđa Bošnjaka i Bosne i Hercegovine.
Godine 1903. učestvuje u osnivanju i prvi je predsjendik muslimanskog društva „Gajret“, prvog glavnog pravnog prethodnika i preteče današnje Bošnjačke zajednice kulture, a koje je imalo za cilj obrazovanje, kulturno uzdizanje i nacionalni preporod Bošnjaka. U tom potezu ogleda se njegova jasna vizija: knjiga i škola jednako su važni kao i politička borba. „Gajret“, kao i sav kasniji put današnje Bošnjačke zajendice kulture, ostaje jedan od najvažnijih institucionalnih izraza te ideje.
Bašagićev rad bio je most između tradicije i savremenosti. Bavio se proučavanjem orijentalne književnosti, ali je istovremeno insistirao na evropskim kulturnim i naučnim standardima, dokazujući da kulturni identitet, kao takav, mora biti otvoren. Njegov angažman nije bio samo akademski – bio je i politički, društveni, gotovo svakodnevni napor da se artikulira glas jednog naroda koji je tražio svoje mjesto u vlastitoj povijesti i političkoj zbilji. Stoga, 156 godina kasnije, Bašagićevo naslijeđe danas ne živi samo u njegovim knjigama, nego i u institucijama, idejama i kontinuitetu kulturnog pamćenja. Njegovo ime ostaje podsjetnik da kultura nije sporedna stvar, nego kičma identiteta.
Kao izraz dubokog poštovanja prema liku i impozantnom djelu Safvet-bega Bašagića, njegovom doprinosu i naslijeđu koje se više od jednog stoljeća čuva pod krovom institucije koju je gradio, Bošnjačka zajednica kulture u Sarajevu 8. maja 2026. godine u povodu obilježavanja 156 godina od rođenja svoga utemeljitelja, simbolično prekoputa Direkcije Bošnjačke zajednice kulture, postavit će bistu Safvet-bega Bašagića.
