HISTORIJSKA SAZVUČJA: Četiri nacionalna društva osnivaju Međukulturalno vijeće

Temeljne institucije kulture naroda Bosne i Hercegovine, Bošnjačka zajednica kulture “Preporod“, Hrvatsko kulturno društvo “Napredak”, Srpsko prosvjetno i kulturno društvo “Prosvjeta” i Židovsko kulturno-prosvjetno i humanitarno društvo “La Benevolencija, sutra će u 19,00 sati u sarajevskoj Vijećnici organizirati koncert pod nazivom “Sazvučja“. Koncertu će prethoditi potpisivanje Sporazuma o suradnji i osnivanje Međukulturalnog vijeća BiH. Za Bošnjačku zajednicu kulture „Preporod“, Hrvatsko kulturno društvo „Napredak i Srpsko prosvjetno i kulturno društvo “Prosvjeta” značit će to i obilježavanje značajnih jubileja - 30 godina od obnoviteljskih skupština ovih društava. Koncert simboličkog dijaloškog naziva „Sazvučja“ sugerira novi početak skladne saradnje i institucionalne sinergije društava bogate historije koja gotovo 120 godina svoga funkcioniranja baštine kulturnu tradiciju svih naroda u Bosni i Hercegovini, u ime bolje budućnosti sada oslobođene od podjela i razjedinjenosti.
 HISTORIJSKA SAZVUČJA: Četiri nacionalna društva osnivaju Međukulturalno vijeće

Organizacije kulture naroda Bosne i Hercegovine Bošnjačka zajednica kulture „Preporod“, Hrvatsko kulturno društvo „Napredak“, Srpsko prosvjetno i kulturno društvo „Prosvjeta“ i Jevrejsko kulturno-prosvjetno i humanitarno društvo „La Benevolencija“ temeljne su institucije kulture naroda Bosne i Hercegovine – Bošnjaka, Hrvata, Srba i Jevreja, a postoje više od jednog stoljeća, te su po tome među najstarijim danas postojećim institucijama u Bosni i Hercegovini. Bošnjačka zajednica kulture „Preporod“ utemeljena je 1903, Hrvatsko kulturno društvo „Napredak“ i Srpsko prosvjetno i kulturno društvo „Prosvjeta“ 1902, a Jevrejsko kulturno-prosvjetno i humanitarno društvo „La Benevolencija“ 1892. godine. U tom smislu, po svom karakteru i rangu ova društva ekvivalentna su nacionalnim kulturnim ustanovama kakve su prije svega Matica hrvatska, Matica srpska i Matica crnogorska u Hrvatskoj, Srbiji i Crnoj Gori.

Bošnjačka zajednica kulture „Preporod“

Bošnjačka zajednica kulture „Preporod“ temeljna je i najstarija danas postojeća kulturna ustanova Bošnjaka, s tradicijom dugom više od jednog stoljeća, i suštinski ima karakter bošnjačke kulturne matice.

Historija „Preporoda“ počinje 20. februara 1903. osnivanjem kulturno-prosvjetnog i humanitarnog društva „Gajret”, društva za potpomaganje muslimanskih učenika i studenata, čiji je prvi predsjednik bio dr. Safvet-beg Bašagić. U skladu s potrebama Bošnjaka ovog vremena, osnovne aktivnosti „Gajreta“ bile su kulturo-prosvjetiteljske, odgojno-obrazovne, izdavačke i vakufske. Pored stipendiranja učenika i studenata, „Gajret“ osniva i konvikte – učeničke domove u Sarajevu, Mostaru, Tuzli, Banjoj Luci, Bihaću, Foči te Beogradu, gdje je osnovan „Beogradski Gajret Osman Đikić“, a s ciljem finansiranja svojih djelatnosti „Gajret“ je osnovao i svoju banku – „Gajret banku“. 19. oktobra 1924, uz podršku Jugoslavenske muslimanske organizacije, održana je osnivačka skupština „Narodne uzdanice”, drugog ključnog muslimanskog kulturno-prosvjetnog društva tog perioda, s Asim-begom Dugalićem kao prvim predsjednikom. Djelatnost „Narodne uzdanice“ bila je suštinski ekvivalentna djelatnosti „Gajreta“, ali su, uprkos ranijim pokušajima ujedinjenja, „Gajret“ i „Narodna uzdanica“ djelovali uporedo sve do 1945. godine, kad se 13. septembra ujedinjuju na osnivačkoj skupštini novog, jedinstvenog Kulturnog društva Muslimana „Preporod”, s dr. Zaimom Šarcem kao prvim predsjednikom. Društvo će pod ovim imenom djelovati do 1949. godine, kad jugoslavenske vlasti, shodno svom ideološkom konceptu, zabranjuju rad svim nacionalnim kulturnim društvima u Bosni i Hercegovini i ukidaju ih, uključujući i „Preporod“. Sva imovina „Preporoda“, odnosno kako „Gajreta“, tako i „Narodne uzdanice“, tom prilikom je konfiscirana i nacionalizirana, uključujući i đačke i studentske domove i druge nekretnine, pri čemu ni do danas ova imovina nije vraćena svojem izvornom vlasniku te se i danas koristi uglavnom u javne svrhe (poput npr. trenutne zgrade Akademije scenskih umjetnosti Univerziteta u Sarajevu i brojnih drugih objekata u Sarajevu i širom Bosne i Hercegovine te bivše Jugoslavije).

S krajem socijalističkog poretka u Bosni i Hercegovini i demokratizacijom zemlje, obnavlja se rad „Preporoda“, koji počinje svoju novu eru 5. oktobra 1990. godine na Obnoviteljskoj skupštini održanoj u sarajevskoj Vijećnici. Prvi predsjednik obnovljenog „Preporoda“ bio je prof. dr. Muhsin Rizvić (1990–1993), nakon kojeg predsjednici „Preporoda“ bili su prof. dr. Enes Duraković (1993–1994), prof. dr. Munib Maglajlić (1994–2001), prof. dr. Šaćir Filandra (2001–2010) i prof. dr. Senadin Lavić (2010–2019). Aktuelni predsjednik Bošnjačke zajednice kulture „Preporod“ je prof. dr. Sanjin Kodrić, redovni profesor Filozofskog fakulteta Univerziteta u Sarajevu.

Glavno sjedište, odnosno Direkcija Bošnjačke zajednice kulture „Preporod“ je u Sarajevu, u nekadašnjoj Palači „Gajreta“, a širom Bosne i Hercegovine postoji više od 60 „Preporodovih“ podružnica – općinskih, gradskih i kantonalnih / regionalnih društava, uz ekvivalentna društva pod imenom „Preporoda“ u više zemalja bivše Jugoslavije, u Evropi i svijetu, odnosno u brojnim sredinama u kojima žive Bošnjaci i bošnjačka dijaspora. Rad Bošnjačke zajednice kulture „Preporod“ ostvaruje se u svim oblastima kulture, uključujući i tzv. živu kulturu i kulturno naslijeđe, pri čemu je dosad realizirano hiljade i hiljade kulturnih projekata i programa različitih vrsta, sve to u okvirima više desetina različitih sekcija i drugih vidova organiziranja u okvirima Bošnjačke zajednice kulture „Preporod“ i brojnih podružnica.

Također, što posebno ističemo, rad Bošnjačke zajednice kulture „Preporod“ obuhvata i naučni rad u oblasti kulture, odnosno uopće humanističkih i društvenih nauka, što je zadaća Instituta za bošnjačke studije kao organizacijske jedinice Bošnjačke zajednice kulture „Preporod“. Institut je osnovan 1991. godine, najprije kao Centar za bosanskomuslimanske studije, da bi, nakon reafirmacije bošnjačkog nacionalnog imena, promijenio naziv u Centar za bošnjačke studije, odnosno Institut za bošnjačke studije. Prema Rješenju o upisu u sudski registar, broj: R-II-111/90 od 19. 10. 1990. godine, odnosno Rješenju o upisu u sudski registar, broj: 03-054-360/98 od 6. 1. 1999. godine, Bošnjačka zajednica kulture „Preporod“ registrirana je i za obavljanje djelatnosti naučnoistraživačkog rada, a što je propisano i Članom 34. Statuta Bošnjačke zajednice kulture „Preporod“ u Bosni i Hercegovini od 23. 3. 2019. godine. Djelatnost Instituta za bošnjačke studije kao naučnoistraživačke organizacijske jedinice Bošnjačke zajednice kulture „Preporod“ definirana je Članom 20. Statuta Bošnjačke zajednice kulture „Preporod“ u Bosni i Hercegovini, dok je unutrašnja organizacija Instituta definirana Pravilnikom o organizaciji naučno-istraživačkog rada Kulturnog društva Muslimana „Preporod“ u okviru Centra za bosanskomuslimanske studije, broj: 140/91 od 4. 4. 1991. godine.

Institut za bošnjačke studije jedna je od ključnih organizacijskih jedinica Bošnjačke zajednice kulture „Preporod“. Institut je mjesto realizacije temeljnih naučnoistraživačkih i drugih projekata u oblasti bošnjačkih studija, djelujući u svim u ovom smislu relevantnim naučnim disciplinama, prvenstveno u humanističkim i društvenim naukama, odnosno u sljedećim oblastima: enciklopedistika i leksikografija, istraživanje, normiranje i afirmiranje bosanskog jezika, istraživanje i afirmiranje bošnjačke književnosti, istraživanje i afirmiranje historije Bošnjaka, etnološko-antropološka istraživanja i afirmiranje narodne kulture i folklora Bošnjaka, istraživanje i afirmiranje umjetničkih praksi Bošnjaka (likovna umjetnost i arhitektura, muzika, pozorište, film i scenske umjetnosti…), kao i sociološko-filozofska, politološka, demografska, pravna, ekonomska, strateška i druga istraživanja vezana za Bošnjake i Bosnu i Hercegovinu. Saradnici Instituta brojni su istraživači u oblasti bošnjačkih studija iz Bosne i Hercegovine i inostranstva, a Institut posjeduje i Biblioteku s oko 20.000 biranih bibliotečkih jedinica iz oblasti bošnjačkih studija.

Počev od svojeg osnivanja 1991. godine pa nadalje, Institut za bošnjačke studije realizirao je niz ključno važnih naučnih projekta, među kojima su i prvi savremeni pravopis bosanskog jezika – Pravopis bosanskoga jezika prof. dr. Senahida Halilovića iz 1996. godine, prvi cjeloviti opis povijesti Bošnjaka – Historija Bošnjaka prof. dr. Mustafe Imamovića iz 1997. godine, kao i fundamentalna književno-naučna edicija Bošnjačka književnost u 100 knjiga, čija je realizacija otpočela još 1995. godine i još uvijek se odvija. Osim ovih, u okvirima Instituta realizira se i više drugih projekata, od kojih je u ovom trenutku posebno važan fundamentalni projekt Enciklopedija Bošnjaka.

O historiji Bošnjačke zajednice kulture „Preporod“ i društava „Gajret“ i „Narodna uzdanica“ kao pravnih prethodnika današnjeg „Preporoda“ napisano je više naučnih studija, kao i dvije knjige (Ibrahim Kemura, Uloga „Gajreta“ u društvenom životu Muslimana Bosne i Hercegovine (1903–1941), Veselin Masleša, Sarajevo, 1986; Ibrahim Kemura: Značaj i uloga “Narodne uzdanice” u društvenom životu Bošnjaka (1923.–1945.), Bošnjački institut / Institut za istoriju, Sarajevo, 2002.) te snimljeno više dokumentarnih filmova. Uz brojne druge nagrade i priznanja, Bošnjačka zajednice kulture „Preporod“ za svoj rad nagrađena je i Šestoaprilskom nagradom Grada Sarajeva 2003. godine, a u povodu 100. godišnjice osnivanja današnjeg „Preporoda“.

Više informacija dostupno je na: www.preporod.ba

Hrvatsko kulturno društvo „Napredak“

Hrvatsko kulturno društvo „Napredak“ osnovano je 1902. godine radi pomaganja đacima i zanatlijama, a kasnije i studentima. „Napredak“ je do zabrane 1949. godine školovao i pomagao školovati oko 16.000 đaka i studenata, među kojima su i dva nobelovca, Ivo Andrić i Vladimir Prelog, zatim slikari Gabrijel Jurkić i Ismet Mujezinović, K. Mijić, pjesnik Nikola Šop i mnoge druge poznate osobe. „Napredak“ je u različitim razdobljima imao do 120 podružnica i više povjerenstava u 440 mjesta.

Razvijao je i nakladničku djelatnost. Redovito od 1908. do 1947. izlazi Hrvatski narodni kalendar. Nakon obnove, „Napredak“ nastavlja tradiciju kalendara, izdaje ga redovito od 1991., kao i Hrvatski narodni godišnjak. Godine 1923. osnovana je „Napretkova“ zadruga koja je bila do zabrane jedna od najvećih gospodarskih institucija u svom vremenu i prostoru.

U Sarajevu je 1913. izgrađena secesijska „Napretkova“ palača te đački dom „Kralj Tomislav“ i dom kulture u Novom Sarajevu, zatim dom „Kralj Petar Svačić“ u Mostaru i „Napretkov“ neboder u Zagrebu. „Napredak“ je izgradio brojne višenamjenske domove u Tuzli, Zenici, Bugojnu, Travniku, Vitezu, Širokom Brijegu, Brčkom, Osijeku itd. Godišnje je gradio i po tisuću kvadratnih metara prostora.

I pored svega što je „Napredak“ značio i činio, komunistički režim ga 1949. godine ukida, dok je „Napretkova“ pokretna i nepokretna imovina oduzeta. Nažalost, do danas je vraćen samo mali dio imovine u BiH i u RH. No, duh „Napretka“ živio je među narodom i prenosio se. 29. rujna 1990. u Sarajevu je održana Obnoviteljska skupština Hrvatskog kulturnog društva „Napredak“ i „Napredak“ ponovno djeluje na korist, kako hrvatskog naroda, tako i svih dobrih ljudi.

2001. otvoren je i „Napretkov“ dom na Trebeviću, čime je ova olimpijska planina revitalizirana. „Napredak“ je kasnije i obnovio mnoge domove: Brčko, Bugojno, Busovača, Derventa, Mostar, Zenica itd. U želji da simbolički pomogne opstojnost Hrvata u Posavini, a željeni povratak u Garevcu/Modriča, obnovljena je stara škola, posađeno oko 3.500 voćki i otvorena „Napretkova“ zaklada Otvorena kuća kao centar za dijalog i pomirenje.

Od 1990. do danas „Napredak“ je osigurao preko 3.000 stipendija, a među suvremenim stipendistima već ima poznatih i uspješnih umjetnika, znanstvenika i gospodarstvenika. Objavljeno je više od 560 knjiga.

Značajan broj „Napretkovih“ podružnica ima i knjižnice. Najveća je ona u Sarajevu s oko 40.000 knjiga, koja je obnovljena 2003, a djelovala je od 1928. do 1949. „Napredak“ je od obnove priredio više od 1.300 koncerata. Od mnogobrojnih koncerata važno je istaknuti božićne i uskrsne koncerte u Sarajevu, na kojima nastupaju, uz poznate domaće i inozemne glazbene umjetnike, i „Napretkovi“ stipendisti. Prihod od ovih koncerata, kao i od ovog kalendara namijenjen je „Napretkovoj“ zakladi za sveučilište i stipendiranje Ivo Andrić – Vladimir Prelog. Napretkova Glavna podružnica u Beču već više od 20 godina zaredom organizira Ljetnu akademiju njemačkog jezika za više od 30 studenata iz BiH, Hrvatske i drugih zemalja iz okruženja. Organiziranje izložbi danas je sastavni dio „Napretkovih“ aktivnosti. Priređeno ih je 822.

„Napredak“ je za svoj rad dobio veliki niz nagrada, ali treba izdvojiti: Nagradu Grada Sarajeva, Plaketu Kantona Sarajevo i Povelju Republike Hrvatske.

Hrvatsko kulturno društvo „Napredak“ od svog utemeljenja 1902. pa do danas postalo je i ostalo stjecište kulturnog i intelektualnog života Hrvata i mnogih drugih na ovim prostorima. Sve što radimo, radimo radi ljudi i glavna nam je zadaća biti u službi čovjeka, posebno mladih ljudi. Želimo pomoći izgradnji boljeg društva ma gdje bili. „Napredak“ je pokazao riječju i primjerom kako se može raditi i u najtežim uvjetima, puno i kvalitetno. „Napretkovo“ je načelo njegovanje vlastite kulture u harmoniji s drugima.

Napredak ima oko 20.000 članova u 65 podružnica i 3 povjerenstva u BiH, Hrvatskoj, Austriji, Njemačkoj, Kanadi i SAD-u. Društvo izdaje tri lista: Hrvatski glasnik (Tuzla), Napredak (Travnik) i Bobovac (Vareš). Pri „Napretku“ djeluje 13 folklornih skupina, 7 tamburaških i mandolinskih orkestara, 14 pjevačkih skupina/zborova i 32 različite dramske, likovne, glazbene, humanitarne, ekološke, studentske i sportske sekcije. Također u okviru našeg Društva djeluju: Udruga likovnih umjetnika HKD „Napredak“, Šahovski klub „Napredak“ Sarajevo u Premijer ligi BiH, ŠK „Napredak“ Zenica u ligi Herceg-Bosne, Boćarski klub „Napredak-Willa“, NK SAŠK 1910. „Napredak“ u Sarajevu te Hrvatsko planinarsko društvo „Bjelašnica“ 1923. u Sarajevu i PD „Napredak- Stjepan Planić“ u Zagrebu. Odbojkaški klub iz Odžaka i Nogometni klub iz Bučića (Novi Travnik) nose ime „Napredak“. Ukupno pri Napretku djeluje 66 različitih sastava, grupa i sekcija. Od svoje obnove (1990) do danas „Napredak“ je ukupno realizirao više od 10.000 različitih kulturnih programa.

„Napredak“ je član UN-ovih nevladinih udruga i punopravni član Europskog centra za radnička pitanja (EZA). EZA je mreža od 74 organizacije iz 28 europskih zemalja koje se oslanjaju na kršćansko-socijalne vrijednosti.

Više informacija dostupno je na: www.hkdnapredak.com.

 Srpsko prosvjetno i kulturno društvo „Prosvjeta“

Srpsko prosvjetno i kulturno društvo „Prosvjeta“ osnovano je 31. avgusta 1902. godine. Misija „Prosvjete“ je očuvanje srpske kulture, tradicije i naslijeđa, kao i rad na prosvjećivanju, organizaciji kulturnih dešavanja, izložbi, koncerata i sl., izdavanju knjiga i časopisa na srpskom jeziku i ćiriličnom pismu te stipendiranju talentovanih đaka i studenata.

Na ideju o osnivanju „Prosvjete“ došla je 1901. godine grupa od 29 srpskih intelektualaca, koja je uputila molbu Zemaljskoj vladi u Sarajevu sa zahtjevom da se formira čisto humano društvo pod nazivom „Prosvjeta“, koje bi pomagalo školovanje đaka i studenata. A da je u to vrijeme zaista postojala izuzetna potreba za školovanjem, govore podaci o jadnom stanju obrazovanosti i prosvijećenosti u Bosni i Hercegovini. Od okupacije 1878. do osnivanja „Prosvjete“ 1902. godine, u cijeloj BiH gimnaziju je završilo svega 188 Srba, Muslimana, Hrvata, Čeha, Poljaka i ostalih, a kad je „Prosvjeta“ osnovana, bilo je u cijeloj BiH svega oko 30 Srba visokoškolaca. 31. avgusta 1902. u prostorijama Srpskog pjevačkog društva „Sloga“ u Sarajevu održana je osnivačka skupština. Za predsjednika Društva izabran je Risto Hadži Damjanović, a za potpredsjednika dr Risto Jeremić. Kako su potrebe „Prosvjete“ za ostvarivanje svojih ciljeva bile jako velike, pristupilo se učlanjivanju i povećavanju broja članova. Nepunih 10 godina nakon osnivanja, „Prosvjeta“ je brojala blizu 7.000 članova.

Najvažniji zadatak „Prosvjete“ bio je stipendiranje đaka i studenata. Da bi se poboljšali uslovi školovanja, prišlo se osnivanju đačkih domova. Tako je 1909. godine osnovan prvi „Prosvjetin“ đački dom u Mostaru. Tek poslije Prvog svjetskog rata, osnovani su „Prosvjetini“ đački domovi u drugim većim mjestima.

Rad Društva zabranjivan je tokom oba svjetska rata te ponovo 1949. godine. Rad je obnovljen 1990, a održan je uz brojne probleme tokom ratnih devedesetih godina. „Prosvjeta“ danas funkcioniše sa sjedištem u „Prosvjetinom“ domu u Sarajevu. Među osnovnim ciljevima i zadacima, ističu se: proučavanje istorije i života Srba, zaštita i njegovanje kulturne baštine, organizovanje i podsticanje naučnog, umjetničkog i književnog rada, izdavanje publikacija, širenje i popularisanje knjige, očuvanje ćiriličnog pisma, organizovanje različitih kulturnih manifestacija, stipendiranje đaka i studenata i brojne druge aktivnosti.

Više informacija dostupno je na: www.prosvjeta.com.ba.

Jevrejsko kulturno-prosvjetno i humanitarno društvo „La Benevolencija“

Jevrejsko kulturno-prosvjetno i humanitarno društvo „La Benevolencija“ središnja je kulturna ustanova Jevreja u Bosni i Hercegovini. Predstavlja najstarije društvo ove vrste u Bosni i Hercegovini koje i danas postoji i radi.

„La Benevolencija“ je osnovana u januaru 1892. godine, kada je skupina sarajevskih jevrejskih intelektualaca donijela odluku da formira društvo za stipendiranje siromašnih, a talentiranih sefardskih mladića, koji su se školovali na zanatu ili na višim školama širom Austro-Ugarske. Društvo je imalo stalne donatore, pa je iz tih sredstava kupljeno zemljište u sadašnjoj Ulici Miss Irbina u Sarajevu, s ciljem da se pravi upravna zgrada „La Benevolencije“. Već 1908. Društvo je prestalo biti društvo za stipendiranje sefardskih mladića i postalo Jevrejsko društvo za prosvjetu i kulturu, čime se granica između Sefarda i Aškenaza uklonila. Djelatnost „La Benevolencije“ proširena je na cijelu Bosnu i Hercegovinu, a značajne potpore su dolazile i od jevrejskih studentskih menzi u Beču i Zagrebu.

Prvi svjetski rat je usporio djelatnost jer su mnogi stipendisti otišli u vojsku, a nakon rata, u novoj Kraljevini SHS / Jugoslaviji, „La Benevolencija“ je nastavila da radi. Formirani su pododbori društva u svim većim jevrejskim središtima u Bosni i Hercegovini: u Banjoj Luci, Bijeljini, Tuzli i Mostaru, dok su u manjim mjestima postojali povjerenici. U tom periodu biblioteka „La Benevolencije“, s preko 100.000 knjiga, postala je jedna od najvećih u gradu.

Međutim, kako se bližio Drugi svjetski rat, Jugoslavija je postajala utočište izbjeglim Jevrejima iz Poljske, Češke, Austrije i Njemačke. Kada je započeo Drugi svjetski rat i na prostoru Jugoslavije, Bosna i Hercegovina i Sarajevo postali su dio Nezavisne Države Hrvatske. „La Benevolencija“ je, kao i druge židovske institucije dobila svog „povjerenika“, koji je u brzom vremenu rasturio sve što se moglo rasturiti, počevši od biblioteke koja je raznesena, pa do dokumentacije i novca što je još ostalo na računima i u kasi.

Nakon oslobođenja, 1945. gotovo svi preživjeli sarajevski Jevreji vratili su se kući. Sjedinjene Američke Države su bile daleko, Evropa razorena, a Izrael još nije postojao. Prilikom obnove preporučeno je da se društvo preimenuje, pa je „La Benevolencija“ nazvana „Sloboda“. Međutim, i rad po takvim imenom Društvo nije dugo trajao, pa je 1949., kao i sva druga društva i organizacije s nacionalnim predznakom, ugašeno. Sve što je do tada radila „La Benevolencija“ preuzela je na sebe Jevrejska općina u Sarajevu.

Nakon demokratskih promjena u SFR Jugoslaviji i prvih slobodnih izbora 1990. godine, „La Benevolencija“ je ponovo registrirana 1991. godine kao Jevrejsko kulturno-prosvjetno i humanitarno društvo „La Benevolencija“. Za svoje ciljeve društvo je postavilo zadatke: sačuvati i prezentirati židovsku kulturu koju su Židovi donijeli sa sobom u Bosnu i Hercegovinu te kulturu koju su stvarali u Bosni i Hercegovini i na taj način sigurno obogatili tu zemlju te humanitarni rad. Ove svoje aktivnosti „La Benevolencija“ nastavila je i u ratu od 1992. do 1995. godine, a posebno humanitarni rad. Međutim, pored humanitarnog rada, „La Benevolencije“ je organizirala i tečajeve hebrejskog, engleskog, francuskog, njemačkog i arapskog jezika, a danas radi na afirmaciji kulture i identiteta Jevreja u Bosni i Hercegovini.

Više informacija dostupno je na: www.jews.ba.

 

Podijeli

Podržite nas!


Ovaj prozor će se zatvoriti za 18 sekundi.