U Sarajevu, uz umjetnički performans, predstavljen roman “Hamal” Šemsudina Gegića
Piše: Elmir Spahić, MA
U utorak, 15. septembra u Galeriji “Preporod” u Sarajevu održano je predstavljanje romana Hamal Šemsudina Gegića, uz umjetnički performans. U umjetničkom performansu učešće su uzeli Sanela Pepeljak, Adnan Rešić, Mirsad Tukić, Halid Kuburović te i sam autor Šemsudin Gegić. Roman je predstavio i recenzent romana Elmir Spahić, a programom je moderirao Alen Zečević.
Sinteza umjetničke i književnoteorijske interpretacije romana Hamal u Galeriji “Preporod” pokaz je na terete različitih ljudskih sudbina unutar ovog romanesknog svijeta koji se inicijalno temelji na prostoru Sarajeva i zgradi Sivog doma nakon rata devedesetih godina 20. stoljeća, što je okvirna priča romana, a umetnuta priča ostvarena je postupkom čitanja feljtona u radioprogramu sa središtem radnje u mjestu Dudovo. Likovi poput Ahme Vratnjaka i Dude metafora su teških tereta, bili oni teret sudbine, prošlosti, bola, bliskosti ili identitarnih pitanja. Likovi, “saživljeni” u slušanju feljtona, preko radioprograma, osim što pronalaze smisao u postratnom Sarajevu također pronalaze i odgovore ili odgonetanja vlastitih sudbina, gdje je sam život sugeriran kao teški teret u pojedinačnim, ali i zajedničkim životima. Slušanje feljtona tako neće biti puka konzumacija nego egzistencijalno stapanje sa naracijom, s tim da autor u feljtonu ostvaruje poetske slike unutar kojih se poglavito izdvaja motiv voza Ćire, koji aludira na opraštanja sa minulim vremenima i minulim životima. Autor roman započinje opskurnim realitetom Sarajeva i Sivog doma, oštećenog granatama, ratnim gubicima i defektima, ali u čemu pronalazi priliku za potencijalni smisao, odnosno umetnutu priču o prevazilaženju poratne depresije, pa čitanjem feljtona preko radija pronalazi egzistencijalni prostor za drugom stvarnošću, u kojoj priča postaje smisao, ali i teška spoznaja o sebi i drugim. Kraj romana, s druge strane, umjesto sive stvarnosti Sivog doma i sivog Sarajeva naznačenih na početku romana, zamijenit će i potisnuti scene dukata i sunčevih zraka iza oblaka nebeskog tereta, sugerirajući metafizičku komponentu ovog romanesknog ostvarenja Šemsudina Gegića.
“– Zašto je prekinuo čitanje priče? Osjećam, nije kraj. Ne želim da je kraj. Mene raduje svaki početak, a plaši…”
(Šemsudin Gegić, Hamal, ShuraPublikacije, Opatija, 2026, str. 141)
Fotografije: Halid Kuburović
