PREPORODOV KALENDAR: 17. juni
– 656. Umro Osman b. Affan, ashab Poslanika Muhammeda, a.s., i treći halifa. Na njegovo mjesto izabran Ali b. Ebi Talib kao četvrti halifa. Osman b. Affan jedan je od desetorice ashaba kojima je još za života obećan Džennet. Bio je jedan od rijetkih pismenih ljudi tog doba. Ostao je zapamćen i kao pisar, koji je zapisivao Objavu Posljednjem Božijem poslaniku. Imao je dva nadimka: Ebu-Abdullah i Ebu-Amr. Za vrijeme Osmanovog hilafeta nastavljena su osvajanja na istoku. Osvojena je Armenija i Azerbejdžan, a stanovnici Taberistana i Gruzije dobrovoljno su se predali. Period hilafeta Osmana jest period kada su muslimani bili najjači, i kada su živjeli u najvećem blagostanju. Osmanova vladavina biće zapamćena po nekoliko značajnih karakterisitka: kovan je novac koji je dopro u sve krajeve hilafeta; formirana je mornarica; Medina je postala prijestolnica; te je naredio kodifikaciju Kur'ana u jednu zbirku – Mushaf.
– 1579. Engleski moreplovac i gusar Francis Draeck proglasio je suverenitet Engleske nad New Albionom (Kalifornija).
– 1703. Rođen engleski svećenik i reformator John Wesley, sa bratom Charlesom osnivač pokreta metodista. Teologiju studirao u Oxfordu; za anglikanskoga svećenika zaređen 1728. Od 1735. do 1737. župnik i misionar u Georgiji (SAD), gdje je upoznao djelovanje Herrnhutske bratske zajednice. Nakon povratka u Englesku, pod utjecajem Lutherova predgovora Poslanici Rimljanima, doživio obraćenje koje je on razumio kao nalog za obnovu Anglikanske crkve. Umro je prije nego što se Metodistička crkva odvojila od Anglikanske crkve, čemu se protivio.
– 1848. Austrijske trupe pod komandom generala Alfreda Windischgrätza ugušile ustanak Čeha u Pragu.
– 1867. Engleski hirurg Joseph Lister upotrijebio je prvi put u historiji medicine antiseptik kada je operisao svoju sestru Izabelu.
– 1882. Rođen ruski kompozitor Igor Fjodorovič Stravinski, jedan od vodećih muzičkih stvaralaca 20. vijeka. Mnogi ga i na Zapadu i u njegovoj domovini smatraju najutjecajnijim skladateljem 20. vijeka. Najpoznatije i najutjecajnije djelo Stravinskoga njegov je treći balet Posvećenje proljeća (Le Sacre du printemps), čija je praizvedba 1913. u Parizu izazvala velik skandal. Evocirajući pradavne poganske rituale žrtvovanja djevice, Stravinski je iskonskoj brutalnosti pronašao ekvivalent u oporom, politonalitetnom harmonijskom jeziku te silovitom ritmu, čije je djelovanje osnaženo simultanošću različitih metara, tzv. polimetrijom. Senzibilitet za scenu urodio je i mnogim kasnijim baletima, nerijetko s antičkom tematikom
– 1929. Rođen armenski velemajstor Tigran Vartanovič Petrosjan, šahovski prvak svijeta od 1963. do 1969.
– 1938. U Srebrenici rođen Ahmed Smajlović, bošnjački intelektualac, profesor, reformator, i jedan od najznačajnijih mislilaca Bosne i Hercegovine 20. stoljeća. Univerzitet el-Azhar u Egiptu upisuje 19. oktobra 1962. godine. Na istome univerzitetu upisuje i postdiplomski studij te magistrira 1970. godine. Četiri godine nakon toga, 1974., uspješno brani doktorsku disertaciju pod naslovom „Felsefetul istišrâk ve eseruhâ fîl edebil ‘arebîl mu'âsiri” (Filozofija orijentalizma i njen utjecaj na suvremenu arapsku književnost) koja je prevedena i na bosanski jezik. Dr. Smajlović u Egiptu je radio i kao predavač na Jugoslavenskoj dopunskoj školi gdje je predavao sociologiju, filozofiju i logiku. Proveo je punih pet godina na čelu te ustanove, kao njen direktor. U mjesecu januaru 1975. godine vraća se u domovinu i stavlja na raspologanje Islamskoj zajednici. Za trideset i sedam godina svoga života okitio se iskustvom kojega je imao malo ko od njegovih starijih kolega te, opet uvažavajući i činjenicu da je bio osoba skoro nevjerovatnih organizatorskih i analitičkih sposobnosti, ponuđeno mu je mjesto šefa kabineta reisul uleme, a nakon toga i funkcija predsjednika Starješinstva Islamske zajednice Bih, Hrvatske i Slovenije koju je obavljao cijelu deceniju. Po otvaranju Fakulteta islamskih nauka u Sarajevu (tada Islamskog teološkog fakulteta) 1977. godine dr. Ahmed Smajlović biva imenovan vanrednim profesorom na predmetu akaida (islamskoga vjerovanja) i islamske filozofije te ostaje predavač iz tih oblasti sve do svoje smrti. Štaviše, može se reći da je dr Smajlović začetnik studija islamske filozofije kod nas. Njegova predavanja, bilo na tim javnim skupovima bilo na različitim okupljanjima znanstvenoga tipa, uvijek su tematizirala vjeru i vjersku misao, kontekst koji je skoro po pravilu podrazumijevao i zagovaranje unutarvjerske i međuvjerske tolerancije i dobrih komšijskih odnosa za šta je, konačno, bio i odlikovan od strane tadašnje države i to odličjem Ordena zasluga za narod sa srebrenom zvijezdom koje mu je dodijeljeno od strane Predsjedništva SFRJ 30. septembra 1981. godine. Pokrenuvši sjajan i dosada u novijoj povijesti muslimana bivše Jugoslavije neprevaziđen projekat časopis „Islamska misao” prvoga decembra 1978. godine (kada je izašao njegov prvi broj) rahmetli dr Smajlović bio je u prilici i znanstvenoj i široj javnosti prezentirati svoju viziju slobodne ali kritičke razmjene različitih teorija i mišljenja unutar muslimanskih naroda te slobodan razvoj međureligijskoga dijaloga. U svome spisateljskome radu pisao je na tri jezika: bosanskom (srpskohrvatskom-hrvatskosrpskom), arapskom i engleskom. Posebno treba istaći rahmetli Doktorov prijevod romana Meše Selimovića „Derviš i smrt” na arapski jezik, te balade „Hasanaginica” čiji je prijevod na arapski jezik rađen timski. Prof. dr. Ahmed Smajlović umro je 11. augusta 1988. godine.
– 1939. Izvršeno posljednje javno pogubljenje giljotinom u Francuskoj.
– 1940. Sovjetska Crvena armija okupirala je Letoniju i Estoniju i uspostavila prosovjetsku administraciju.
– 1944. Island postao nezavisna republika nakon što su njegovi stanovnici na referendumu odlučili da se odvoje od Danske. Prethodno su ostrvo vojno zaposjele jake američke i britanske trupe zbog opasnosti od njemačke invazije.
– 1950. Dr. Richard Lawler izveo je u Chicagu prvu operaciju presađivanja bubrega.
– 1953. Sovjetske trupe ugušile pobunu u Istočnoj Njemačkoj.
– 1967. Kina izvela probu prve hidrogenske bombe.
– 1971. SAD i Japan potpisali sporazum o vraćanju ostrva Okinawe pod suverenitet Japana u 1972. godini.
– 1982. Predsjednik Argentine general Leopoldo Galtieri podnio je ostavku poslije poraza argentinske armije u ratu sa Velikom Britanijom za Foklandska ostrva.
– 1985. Meksički arheolog Roberto Salinas Price objavio teoriju prema kojoj se legendarna Troja nalazi na ušću Neretve u Jadransko more, kod mjesta Gabela.
– 1991. Parlament Južne Afrike ukinuo posljednji zakon na kojem je od 1950. bila zasnovana politika aparthejda.
– 1992. Nijemci Thomas Kemtner i Heinrich Struebig, dvojica posljednjih zapadnih talaca u rukama terorista u Libanu, vratili se u Njemačku poslije tri godine u zatočeništvu.
– 1993. Poginuo Safet Zajko – heroj oslobodilačkog rata u Bosni i Hercegovini. Rođen je 1. marta 1959. godine u selu Gaočić kod Rudog. Po zanimanju je bio metalac. Poginuo je na dužnosti komandanta 2. viteške motorizovane brigade, 17. juna 1993. godine, prilikom izviđanja neprijateljskih položaja na Mijatovića kosi, u jednom od najisturenijih rovova na brdu Žuč. Sarajevo i Bosna i Hercegovina ostali su bez jednog od najvećih heroja odbrane. Ratno priznanje Zlatni ljiljan dobio je 1992. godine, a posthumno je odlikovan i Ordenom heroja oslobodilačkog rata 1994. godine, kao brigadni general Armije Republike Bosne i Hercegovine. Zahvaljujući temeljima koje je postavio Safet Zajko, pripadnici Druge viteške motorizovane brigade nastavili su putem kojim ih je poveo njihov komandant. Kao jedna od najboljih brigada Armije RBiH učestvovali su u borbama na Treskavici, Bjelašnici, Igmanu, a 1995. godine svoj vojni put završavaju u borbama za oslobođenje Bosanske Krajine. Druga viteška brigada na svom ratnom putu postigla je izuzetne rezultate. Dokaz tome je i 38 dobitnika priznanja Zlatni ljiljan i Orden heroja oslobodilačkog rata kojim je odlikovan i njihov prvi komandant – Safet Zajko. Sahranjen je kao šehid u haremu Ali-pašine džamije u Sarajevu.
– 1993. U glavnom gradu Somalije Mogadišu poginulo je šest, a ranjena su 43 pripadnika mirovnih snaga UN-a kada su pokušali da uhvate lidera somalijskih gerilaca Mohameda Faraha Aidida.
– 2001. Na parlamentarnim izborima u Bugarskoj pobijedio je Nacionalni pokret bivšeg bugarskog cara Simeona II. Simeon Saks Koburg je 24. jula izabran za premijera Bugarske.
– 2002. Egipatski vrhunski arheolozi su saopštili da su u blizini piramida u Gizi pronašli najstariji nedirnut sarkofag, star oko 4.500 godina.
