GODINA PREPORODA: Predstavljamo BZK “Preporod” Bužim

Rad i djelovanje Bošnjačke zajednice kulture “Preporod” obnovljen je 1990. godine, prije tačno 30 godina, kada je za prvog predsjednika obnovljenog “Preporoda” izabran rahmetli prof. dr. Muhsin Rizvić. U razdoblju koje je uslijedilo, “Preporod” je pokrenuo, razvio i realizirao niz ključno važnih kulturnih i naučnih poduhvata te radio na afirmaciji i njegovanju bošnjačkog identiteta. 30. godišnjicu obnove svog rada i djelovanja Bošnjačka zajednica kulture “Preporod” obilježava i predstavljanjem rada „Preporodovih“ podružnica širom Bosne i Hercegovine. U proteklom periodu bužimski „Preporod“ je postao prepoznatljiv po izdavačkoj djelatnosti, brojnim promocijama i književnim večerima, ekskurzijama kojima motiviraju članostvo na zajedništvo, koncertima, likovnim salonima... O radu ove važne Preporodove podružnice razgovarali smo s njenim predsjednikom Amirom Sijamhodžićem.
 GODINA PREPORODA: Predstavljamo BZK “Preporod” Bužim

Obnova rada

 Bošnjačka zajednica kulture „Preporod“ Bužim zajedničko je pregnuće naroda bužimskog kraja, koje u užem smislu traje od 1992. godine, a u širem smislu još od davne 1908. godine kada su zabilježeni prvi tragovi „Gajreta“ u Bužimu. Više od pola stoljeća od prestanka sa radom bužimskog Gajreta, krajem 1991. godine javila se ideja o osnivanju Kulturnog društva Muslimana „Preporod“. Osnivačka skupština održana je u hotelu „Radoč“ 4. januara 1992. godine, a za prvog predsjednika izabran je Ismet Velić. Nakon osnivačke skupštine „Preporod“ je nastavio sa radom koji traje do današnjih dana i koji bi se u najužem smislu mogao podijeliti u tri razdoblja: prvo od osnivanja do kraja rata (1992-1995), drugo od završetka rata do pred kraj 2012. godine, i treće od kraja 2012. godine do danas.

Za prvu fazu rada i djelovanja karakteristična je dominacija svečarskih sadržaja, u smislu obilježavanja i proslava bajrama i drugih događaja, mada je bilo i ostalih aktivnosti kulturnog i edukativnog karaktera. Bilo je to predratno i ratno doba, koje su obilježila velika izolacija i neimaština, te stradanja i patnje stanovništva, tako da je kulturni život s pravom bio u drugom planu. Djelatnici „Preporoda“ su kroz različite forme uzimali učešće u političkom, vojnom i kulturnom životu mjesne zajednice, a kasnije i općine Bužim, zatim Stranke demokratske akcije, 105/505. brigade, Udruženja Bošnjakinja, Glasa Bužima, Muslimanskog omladinskog saveza, Radija „Bužim“, te Dobrotvornog društva „Merhamet“. U ovom prvom periodu na čelu „Preporoda“ bili su Ismet Velić, od osnivanja do sredine 1992. godine, te Šefika Šahinović (danas Begović), od 1992. do 1995. godine. Druga faza je vremenski obuhvatala razdoblje od 1995. do 2012. godine, kada je na čelu bužimskog „Preporoda“ bio Sead Emrić. Uz vrlo skromnu podršku i bez dovoljno razumijevanja za ideje i projekte, Emrić je uradio i više nego što je bilo za očekivati. Pored pozicije predsjednika, u dva navrata je biran i za člana Matičnog odbora u Sarajevu. Treća faza je ona kojoj svjedočimo zadnjih sedam-osam godina na čelu sa predsjednikom Muhamedom Kržalićem, koji je na tu poziciju izabran 5. maja 2013. godine, te dvije godine kasnije i ponovo potvrđen. Na osnivačkoj skupštini 14. marta 2020. godine BZK „Preporod“ Bužim je dobio novog predsjednika Amira Sijamhodžića

Financijski i organizacijski izazovi

 Kao i većina ostalih preporodovih podružnica širom BiH i bužimski „Preporod“ se svih proteklih godina susretao sa nizom problema i poteškoća. Najveći problem svakako je nepostojanje adekvatnog načina finansiranja od strane resornog ministarstva, kao i općine Bužim. Svako potraživanje novca za organiziranje bilo kakvog sadržaja dovodilo je „Preporod“ u podređen, gotovo podcjenjivački položaj naspram pojedinaca koji su u ime različitih politika upravljali ili još uvijek upravljaju budžetskim sredstvima.

„Sve to često prati mnoštvo neprijatnosti, da ne kažem ‘moljakanja’, pri čemu Preporod i njegovi djelatnici nerijetko doživljavaju poniženja i razočarenja. Drugi problem jeste nepostojanje matičnih prostorija, a samim tim ni mogućnosti angažiranja sekretara. To nadalje dovodi u nezavidan položaj preporodovu arhivu i bibliotetski fond, kao i općenito sužava prostor bogatijem i raznovrsnijem radu na polju kulture. Na trećem mjestu su kadrovski problemi, u smislu malog broja osoba zainteresiranih za rad na polju kulture. To je posebno izražen problem u manjim mjestima koja oskudijevaju sa većim brojem osviještenih i prosvijećenih osoba. Međutim, ukoliko postoji minimum finansijskih sredstava za organizaciju kulturnih sadržaja i realizaciju projekata na polju kulture uvijek se nađe nekolicina entuzijasta koji su voljni iznijeti takav teret, bez bilo kakve lične nadoknade. Izostanu li finansijska sredstva, doista je teško za očekivati lična ulaganja u sadržaje od općedruštvenog značaja. Dakle, još uvijek ima dosta osoba koje su spremne bez ikakvog interesa raditi za opće dobro svoga naroda i svoje kulture, ali je neralno očekivati da uz to kontinuirano troše vlastita sredstva“, poručuje Amir Sijamhodžić, predsjednik BZK „Preporod“ Bužim.

Aktivnosti

Nakon vrlo posjećene Osnivačke skupštine 1992. godine prvi značajniji kulturni sadržaj bužimskog „Preporoda“ bilo je Književno veče sa Nedžadom Ibrišimovićem i Džemaludinom Latićem, održano pred sami rat. Potom su uslijedile Svečane akademije u toku rata, a u povodu Bajrama i Nove hidžretske godine, zatim osnivanje Debatnog kluba, pokretanje Kursa engleskog jezika, postavljanje likovnih izložbi, organiziranje predavanja i tribina po lokalnim džamijama, odlazak na Preporodove susrete u Fojnicu, i slično. U ratnom periodu svjetlost dana ugledale su i dvije stihozbirke.

„Među brojnim projektima iz perioda od 1995. do 2012. godine vrijedi istaći kulturno predstavljanje bužimskih umjetnika i književnika u Zagrebu i Sarajevu, zatim promocijiu knjige ‘Historija Bošnjaka’ u Bužimu 1998. godine, te razne promocije knjiga, potom ugošćavanje desetak članova Društva pisaca BiH 2001. godine. Svečanost u povodu obilježavanja stogodišnjice ‘Preporoda’ održana je 29.12.2003. godine u amfiteatru MSŠ ‘Bužim’. Sredinom 2005. godine održana je prezentacija likovno-pjesničkog projekta Imago Mortis u više bosanskohercegovačkih gradova. Predstavnici bužimskog ‘Preporoda’ u nekoliko navrata boravili su na Preporodovim susretima širom BiH. Shodno mogućnostima ‘Preporod’ je koordinirao objavljivanje i promociju devet naslova. U ovom periodu, uz pomoć Općine Bužim, ‘Preporod’ je pokrenuo aktivnosti oko bužimske tvrđave koja je dobila status nacionalnog spomenika, pokrenut je Viteški turnir, snimljeni dokumentarci o Bužimu poput Pozitivne geografije. Brojne pozitivne priče iz polja kulture snimljene su kamerama državne, federalne i kantonalne televizije, a informacije o kulturnim dešavanjima iz Bužima objavljivane su u Preporodovim glasilima: sarajevskom ‘Vijesniku’, zatim zagrebačkim kulturnim časopisima ‘Behar’ i ‘Preporodov Journal’, kao i na stranicama ‘Dnevnog avaza’, ‘Krajine’ i ‘Reprezenta'“, kaže Sijamhodžić.

U periodu koji je uslijedio nakon Skupštine 2013. godine objavljeno je 14 knjiga, organizirana su tri naučna skupa, tri književne večeri, na desetine promocija knjiga, postavljeno i otvoreno nekoliko likovnih izložbi. Uspostavljene su lokalne kulturne priredbe, Likovni salon, Književno kazivanje i Instrumentalni koncert, koji su održani sedam godina zaredom. U povodu Popisa stanovništva 2013. održano je 14 tribina u svim mjesnim zajednicama pod nazivom Bitno je biti Bošnjak. Djelatnici „Preporoda“ u nekoliko navrata su službeno boravili u Matičnom odboru u Sarajevu, te u Bužimu ugošćavali predsjednika BZK „Preporod“ BiH. Uz to je realizirano nekoliko gostujućih promocija Preporodovih izdanja od Cazina, Bosanske Krupe, Velike Kladuše, Bihaća, Sanskog Mosta, Travnika, Tuzle, Srebrenika, Sarajeva, Ljubljane. U nekoliko navrata djelatnici „Preporoda“ su gostovali u emisijama za kulturu na TV USK. Za postignute rezultate u radu BZK „Preporod“ Bužim 2015. godine dobio je Plaketu Općine Bužim. Posebno značajan projekat iniciran od strane „Preporoda“ jeste izrada Elaborata o opravdanosti reorganizacije Muzej sobe 505. viteške brigade i njenog pretvaranja u Muzej grada Bužima, koji je zajedno sa Inicijativom za organiziranje muzeja u Bužimu, usvojen od strane Općinskog vijeća Općine Bužim.

Planovi

U proteklom periodu bužimski „Preporod“ je postao prepoznatljiv po izdavačkoj djelatnosti.

„Unatoč brojnim poteškoćama uspjeli smo objaviti oko 25 knjiga, gotovo svake godine po jednu u prosjeku, što se i poklapa sa davno postavljenim ciljem, još iz mandata Seada Emrića. Taj cilj želimo zadržati i dalje, i svake godine objaviti po najmanje jednu knjigu. U ovoj godini objavili smo dvije knjige. Prva, ratna knjiga Grljevac, autora Hamze Veladžića, te druga, monografija STO GODINA OŠ „BUŽIM“ (1920-2020) kojoj sam ja autor. Ponosni smo da su u sklopu svoje izdavačke djelatnosti a uz pomoć brojnih sponzora uspjeli objaviti monografiju Bužim kroz vrijeme, potom Biografski leksikon, monografiju Medžlis IZ Bužim 1579-1999, Fotomonografiju 505, Spomenicu u povodu 25 godina Preporoda, nekoliko strip albuma, pjesničkih zbirki, dva zbornika, i cijeli niz ostalih vrijednih knjiga, koje su lokalnom stanovništvu proširile vidike spram vlastite prošlosti i identiteta. Drugi cilj koji smo sebi postavili bio je čuvanje i snaženje lokalnih kulturnih priredbi Književnog kazivanja i Likovnog salona, koje se već sedam godina održavaju u kontinuitetu. U ‘Preporodu’ smo mišljenja da su te forme, iako više amaterskog karaktera, vrlo značajne za mlade i talentirane umjetnike da se kale i učvršćuju korak na putu ka profesionalnom uspjehu i postignuću. Instrumentalni koncert se nažalost nije uspio očuvati i već nekoliko godina nema zainteresiranih učesnika, iako u Bužimu od 2007. godine postoji Osnovna muzička škola. To je dovoljan pokazatelj koliko malo treba da se ugasi neka lijepa ideja. Postoji i ideja o saradnji ‘Preporoda’ sa osnovnim i srednjom školom, organiziranjem edukativnih radionica, promociji knjiga po školama u povodu Svjetskog dana knjige, Dana Bošnjaka, obilježavanjima značajnijih datuma, godišnjica rođenja i smrti istaknutih Bošnjaka, i slično. Tako smo ove godine pokrenuli događaj prijema učenika generacije koji su protekle dvije i po decenije završili neku od osnovnih ili srednjih škola u Bužimu. Jer valja nam brinuti o intelektualno najizraslijim pojednicima iz svake lokalne zajednice, pratiti njihov rad, ostvarivati i čuvati kontakte, bez obzira gdje da ih život poslom odnese. Svjesni smo da samo tako uvezani i oslonjeni jedni na druge možemo preživjeti i očuvati vlastitu kulturu i vlastiti identitet na svim dijelovima Bosne i Hercegovine. Ima tu još doista jako puno ideja koje bi se mogle realizirati ukoliko u narednom periodu bude podrške od općine i ministarstva“, kaže Sijamhodžić dodajući da bi jedan od projekata bužimskog „Preporoda“ svakako trebao biti i objava kapitalnog djela Bošnjačka književnost u stripu autora Ismeta Erdića, koje već godinama čeka izdavača. To bi zasigurno bilo i jedno od djela od nacionalnog značaja.

 Potrebe

 Sijamhodžić potrebe i zahtjeve BZK „Preporod“ Bužim ne smatra zahtjevnim i nemogućim. Cijeni da bi sa redovnim grantom u toku godine od 5.000 do 10.000 KM mogli napraviti jako puno.

„Ukoliko bismo mogli obezbjediti situaciju da zaposlimo sekretara, taj iznos bi bio tek nešto malo veći ali bi i rad bio dosta plodonosniji. Ne treba smetnuti sa uma da smo već godinama sa 2.000-3.000 KM budžetskog novca znali praviti fantastične rezultate. U tom slučaju dodatnu pomoć smo tražili putem privrednika, ljudi dobre volje, nerijetko pribjegavali vlastitim donacijama, i slično. U svemu tome važna stvar je bio entuzijazam, koji vremenom počinje blijediti. U zadnjih godinu ili dvije sve manje se osoba odlučuje biti sponzor ili donator, što ukazuje na realnu potrebu da se kultura mora početi finasirati iz budžetskih sredstava. U suprotnom nam slijedi jedan težak period u kojem će sve manje biti rafiniranih kulturnih sadržaja, a narodone mase će se sve više okretati kulturnim sadržajima sumnjivog kvaliteta. Jer ionako smo svakodnevno izloženi grubim i sirovim kvazikulturnim sadržajima koji rastakaju naš narodnosni identitet i lijepu i bogatu bošnjačku tradiciju. Dakle, riješavanje prostorije ‘Preporoda’ te obezbjeđivanje redovnog granta, uz obavezu kvalitetnog programa rada te pravovremenog pravdanja utroška sredstava, smatramo za nepohodnu pretpostavku svakog ozbiljnijeg rada, ne samo ‘Preporoda’ u Bužimu, već i svih ostalih podružnica koje dijele sličnu sudbinu i slične probleme“, poručuje Sijamhodžić.

Vizija

 Sijamhodžić smatra da se moraju naći načini i modeli da se pokrene „Preporod“ u mnogim bosanskohercegovačkim mjestima. „Nikako ne priliči da jedan Cazin ili Bosanska Krupa nemaju ‘Preporod’. Za takvo šta često su potrebni tek jedan ili dva sastanka sa nekoliko istaknutih osoba u svakom gradu. Nadalje, smatram da dugoročna opstojnost i kvalitet rada ‘Preporoda’ u budućnosti prije svega zavisi od sistemske podrške kulturnim društvima sa nacionalnim predznakom. Kad je ‘Preporod’ u pitanju za to je ključno kvalitetno pozicioniranje istog kod nadležnih ministarstava koja se bave kulturom, ali i otvorenog traženja podrške radu ‘Preporoda’ od strane svih bošnjačkih političkih stranaka. Mišljenja sam da se sa nivoa Matičnog odbora treba pokrenuti aktivnost za izgradnju ‘Kuće Preporoda’ za sva ona mjesta gdje ‘Preporod’ nema vlastite prostorije. Uz malo više razgovora na tu temu, sa načelnicima općina i gradova, resornim ministrima i premijerima entiteta i kantona gdje Bošnjaci predstavljaju politički faktor, sa predsjednicima bošnjačkih političkih stranaka, cijenim da bi se u mnogim loklanim zajednicama moglo otpočeti sa takvim projektima. Sve to bi podrazumijevalo zajednički napor i finansijsko učešće od lokalnog rukovodstva svakog ‘Preporoda’, preko općine ili grada, kantona pa sve do entiteta. Na taj način, uz veliki trud i kontinuirani rad, lobiranje i podršku za nekoliko godina bi se realno moglo ‘Preporod’ učiniti samodrživim. Takve kuće bi mogle imati višestruku važnost u svemu. Ukoliko bi se uradile u duhu starobosanske arhitekture, bio bi to i čin očuvanja sjećanja na starinsku četverovodnu bosansku kuću. Ukoliko bi u prizemlju uradili poslovni prostori, to bi i ‘Preporod’ učinilo samoodrživim. Ukoliko bi u njima ‘Preporod’ imao kancelariju, biblioteku i salu za sastanke i promocije bila bi to mjesta žive kulturne aktivnosti i garant očuvanja i razvijanja intelektualne misli širom Bosne i Hercegovine. Stoga, po meni, to bi trebao biti jedan od najznačajnijih projekata koji bi ‘Preporodu’ dao krila, a Bošnjacima olakšao put u budućnost“, poručuje Sijamhodžić.

 Specifičnost

 Jedna od karakteristika članova BZK „Preporod“ Bužim jeste i velika prostorna pokretljivost. Tu osobinu, tvrdi Sijamhodžić, su dijelom naslijedili i od ranijeg predsjednika Seada Emrića, kojeg je svojevremeno Munib Maglajlić proglasio „najpokretljivijim Bošnjakom“.

„Kao geograf po vokaciji, a po rođenju avanturista i sam volim putovanja. Stoga sam već unazad nekoliko godina pokrenuo izvođenje edukativnih ekskurzija za članove i aktiviste ‘Preporoda’, gdje nam je cilj proputovati region, zaviriti u lokalne i nacionalne muzeje, popeti se na tvrđave, prošetati ulicama i trgovima, sagledati javnu infrastrukturu, osjetiti arhitekturu mjesta i gradova kroz koje prođemo. Do sad smo organizirali devet takvih putovanja gdje smo obišli mnoge bosanskohercegovačke gradove, pa onda Nikšić, Podgoricu, Budvu, Beograd, Novi Sad, Osijek, Split, Imotski, Drniš, Knin, Zagreb, Kumrovec, Ljubljanu, Celje, i sl. Svaki put kad idemo na takvo putovanje nastojimo da povedemo nekog novog studenta ili profesora, a sve u cilju da Bužim dobije još jednu osobu koja je proširila vidike i koja je spremna pomoći u podizanju društvene svijesti o stvarnim potrebama lokalne zajednice. Kroz te ekskurzije je prošlo blizu pedeset preporodavaca, i iskustva koja smo doživjeli neuporediva su sa bilo čim“, završava Sijamhodžić.

Na izbornoj skupštini održanoj u mjesecu martu ove godine BZK „Preporod“ Bužim je očito dobio sposobno i entuzijastično rukovodstvo, mlade ljude željne rada i dokazivanja kojima ne fali vizije i ideja. Vjerujemo da će uspjeti ostvariti ono što su naumili.

Podijeli