Galerija “Preporod” Zenica: Projekat obilježavanja skluptura u Zenici
Galerija “Preporod” Zenica započela je projekat obilježavanja skluptura u Zenici. U Zenici postoji oko 15 skluptura i reljefa, nastalih u nekom ranijem periodu, a djela su eminentnih akademskih umjetnika, koji su inspiraciju pronašli u Zenici, a pogotovo u “Željezari” Zenica. Jedna od prvih aktivnosti koje će Galerija “Preporod” Zenica započeti je postavljenje ploče s imenom autora reljefa (Marijan Kocković) na zgradi FZ MIO / PIO, KAS Zenica i ZZO ZDK.
Tokom realizacije ove aktivnosti članovi Galerije “Preporod” Zenica stupili su u kontakt sa sinovima autora reljefa, koji žive u Dubrovniku (Hrvatska), a značajan doprinos dao je i BZK “Preporod” Dubrovnik.
Marijan Kocković je kipar rođen u Zagrebu 23. jula 1923. godine. Preminuo je u Dubrovniku 30. maja 1991. godine. Studirao od 1947. kiparstvo na ALU u Zagrebu, od 1950. na ALU u Ljubljani, a diplomirao 1952. godine. Od 1953. gimnazijski je profesor u Sarajevu, od 1966. u Dubrovniku radi kao slobodni umjetnik. Na početku pedesetih godina 20. stoljeća u terakoti i gipsu izvodi ženske figure smirenih volumena glatke površine (Balerina, 1953; Odmor, 1954), naturalističke portrete (Beethoven, 1953; Đenana, 1954) i prikaze djece (Prvo razmišljanje, 1953; Njegova jedina briga, 1954). Potom kleše u mramoru ženske aktove, lirske obrisne linije dijelove kojih ostavlja neobrađene, u granitu stilizira lica koja izranjaju iz gruba kamenoga bloka (Prvo razmišljanje i Bosanac, 1956) te stvara ekstremno zbijene volumene napete površine, uvis usmjerene forme i reducirane do apstraktnoga znaka.
Nadahnut stećcima i bosanskim tradicijskim likovnim izričajem, napose kamenim i drvenim alraunama, izvodi u drvu sklupture u kojima spaja primitivni simbolizam elementarne snage i bogato razvedene oblike, a u željezu i bronci uz figurativne skulpture naglašene ekspresivnosti oblikuje totemske konstrukcije ratne tematike. O temi Drugog svjetskog rata izrađuje u bronci i kamenu javne spomenike, isprva socrealističkih obilježja (Gacko, 1955; Prijedor, 1960; Hum kraj Trebinja, 1964), a poslije u formi obeliska (kosturnica u Visokom, 1963) ili s elementima antičkoga naslijeđa (Bosanski Novi, 1965; reljef na ulazu u HE Rama). Od 1970. teži geometrijskoj, simboličnoj formi, a spomenike često oblikuje kao parkovnu fontanu (Ploče, 1976; Jasenica kraj Bosanske Krupe, 1978; Vukovarska ul. u Zagrebu, 1982). Izradio je i spomenička poprsja (Aleksa Šantić na Trgu Stjepana Hercega u Herceg-Novom, 1979; Đuro Pucar Stari ispred Radničkoga doma u Drvaru, 1980) te u bronci i kamenu tristotinjak portreta većinom javnih osoba (Rankica, 1959; Mikis Theodorakis; Predsjednik JFK, 1973; ciklus J. Broza, 1978–79). Stvarao reljefe u kamenu (Hotel “Evropa” u Sarajevu, 1961; Povijest Bosanskog Kraljevstva, Dom kulture u Jajcu, 1968) i tapiserije nadahnute ornamentikom predmeta bosanske primijenjene umjetnosti, dosljedno provodeći tradicionalni način izradbe i insistirajući na vlastoručnom tkanju i bojenju sirova vunenoga prediva. Jakim koloritom i smjelim variranjem ornamenta razbio je simetričnost i dinamizirao površinu, čime je tapiseriju oslobodio dvodimenzionalnosti zida te je približio skulpturi (Sinjski diptih i Travnički diptih, 1972; Gatački diptih, 1973; Rugovski opus, 1973). Izlagao samostalno u Ljubljani, Sarajevu, Zagrebu, Puli , Münchenu i Düsseldorfu, Dubrovniku, Bruxellesu, Amsterdamu, Hagu, Washingtonu, Palm Beachu i Montréalu , Beogradu, New Yorku i Chicagu te skupno na izložbama Udruženja likovnih umjetnika BiH i ULUH-a , međunarodnoj izložbi portreta u Salzburgu, izložbe Hrvatskog kiparstva, na izložbi “100 godina moderne umjetnosti u Dubrovniku” i na svjetskoj izložbi savremene umjetnosti ART-EXPO u Tokiju. Godine 2006. posmrtno mu je priređena izložba u Dubrovniku, a njegov atelijer na Lapadu otvoren za javnost pod imenom Umjetnička galerija “Marijan”. (Autor biografije: Davorin Vujčić (2009); Članak preuzet iz tiskanog izdanja (1983–2021)
U petak, 12. decembra 2025. godine ispred zgrade FZ MIO / PIO, KAS Zenica i ZZO ZDK (Zgrada Socijalnog) otkrivanju ploče prisustvovao je prof. dr. Sanjin Kodrić, predsjednik Bošnjačke zajednice kulture, direktorica FZ MIO / PIO KAS Zenica, gospođa Azra Sinanović, direktor ZZO ZDK, magistar Ahmed Kasap, predsjednik BZK “Preporod” Dubrovnik, gospodin Izet Spahović, sin umjetnika Marijana Kockovića iz Dubrovnika, gospodin Maro Kocković i predsjednica Galerije “Preporod” Zenica, prof. Amna Sofić. Ploču je otkrio sin umjetnika, gospodin Maro Kocković.
