U Brčkom otvorena izložba „(Grado)načelnici i upravitelji Brčkog (1878–2023)“ autora Ćazima Suljevića i Zagorke Ostojić
U četvrtak 1. februara u Izložbenom salonu Gradske vijećnice u Brčkom otvorena je izložba „(Grado)načelnici i upravitelji Brčkog (1878–2023)“ autora Ćazima Suljevića i Zagorke Ostojić. Izložba sadži 27 panoa na kojima su predstavljeni nosioci čelnih funkcija Brčkog na nivou Kotara / Sreza, Općine, Grada i seoskih općina (Bukvik, Rahić i Brezovo Polje) u posljednjih 145 godina. Uz Izložbu je predstavljen Katalog „Razvoj lokalne uprave i lokalne samouprave u Bosni i Hercegovini (1850–2020) s posebnim osvrtom na Brčko, Grad i Srez studija“ autora Ćazima Suljevića. Programu otvaranja prisustvovao je veliki broj građana, aktuelnih i bivših gradonačelnika Brčkog, članovi porodice i potomci preminulih gradonačelnika, predstavnici Arhiva Bosne i Hercegovine, Historijiskog arhiva Sarajevo, Arhiva Srednjobosanskog i Tuzlanskog kantona, akademik Mirko Pejanović, poslanik u Predstavničkom domu Parlamentarne Skupštine Bosne i Hercegovine Jasmin Imamović, predsjednik Bošnjačke zajednice kulture „Preporod“ prof. dr. Sanjin Kodrić, šahovski velemajstor Predrag Nikolić, dr. Rasim Muratović te brojni drugi ugledni gosti i predstavnici medija.
Koautorica Izložbe Zagorka Ostojić u prvom obraćanju naglasila je činjenicu da je istraživanje historijskih procesa u bližoj ili daljoj prošlosti zahtjevan zadatak, a posebno izazovan na lokalnim nivoima zbog ograničenosti sačuvanih i dostupnih historijskih izvora za određeno lokalno područje. „Za mnoge gradonačelnike, kotarske i sreske predstojnike nismo uspjeli pronaći imenovanja nego smo pregledavajući dokument po dokument na osnovu datuma i potpisa uspjeli približno odrediti njihove mandate. U tu svrhu pregledano je preko 70 dužnih metara arhivske građe“, naglasila je Zagorka Ostojić.
Koautor Izložbe i autor Kataloga Ćazim Suljević naglasio je da je Izložba, pored arhivističkih istraživanja, rezultat saradnje sa velikim brojem građana te da Izložbu i Katalog smatra radnom verzijom ili prvim predstavljanjem u Brčkom. „Arhivistička istraživanja nastavit ćemo u Arhivu Jugoslavije u Beogradu, Hrvatskom državnom arhivu u Zagrebu i Državnom arhivu u Beču, očekujući da ćemo za to vrijeme uspostaviti kontakt sa građanima i dobiti nove dokumente, fotografije i sjećanja iz privatnih i porodičnih arhiva“, kazao je Ćazim Suljević. Na kraju obraćanja dodao je činjenicu da je među 121 nosiocem upravnih funkcija u Brčkom samo jedna žena: „Hatidža Bešlagić je, prema mome uvidu i procjeni, jedna od uspješnijih gradonačelnika Brčkog u posljednjih 145 godina. Očekujem da će se Brčko snažnije razvijati u budućnosti i da će u narednom periodu biti veći broj žena na čelnim funkcijama Grada“. Ispred brčanskog Arhiva zahvalio je svim saradnicima i arhivistima iz drugih arhiva, a posebno koautorici Zagorki Ostojić, Mini Kujović, Aleksandri Pijuk Pejčić, dizajnerici Kataloga i Izložbe Enidi Mulamujić, stručnim saradnicama Jasmini Kurtalić i Eni Gluhaković te magistru Elmiru Spahiću iz Sarajeva za lektoriranje tekstova.
Predgovor za Katalog napisala je magistrica Aleksandra Pijuk Pejčić, arhivistica Historijskog arhiva Sarajevo. U svom obraćanju u programu otvaranja Izložbe naglasila je činjenicu da su ranije u historiografiji teme iz lokalne povijesti bile zanemarene i da je u posljednje vrijeme osjetno veće zanimanje za istraživanje i predstavljanje lokalnih tema: „Razvoj lokalne uprave i lokalne samouprave u Bosni i Hercegovini izučavao se za određene vremensko razdoblje, a Grad Brčko uvijek je promatran u širem kontekstu Bosne i Hercegovine, odnosno države u čiji je sastav ulazio. Rezultatima istraživanja razvoja lokalne uprave i lokalne samouprave u Bosni i Hercegovini (1850–2020) s posebnim osvrtom na Brčko učinjen je značajan pomak, jer se dobila zaokružena cjelina povijesnog razvoja lokalnih tijela vlasti u Bosni i Hercegovini u promatranom razdoblju sa posebnom pažnjom na razvoj lokalne uprave i njihovim nosiocima vlasti u Gradu na granici Bosne i Hercegovine.“
Veliki doprinos pripremi Izložbe i Kataloga učinila je Mina Kujović, arhivska savjetnica u penziji i dugogodišnja uposlenica Arhiva Bosne i Hercegovine. Obraćajući se prisutnima u Gradskoj vijećnici, naglasila je da je Izložba značajna, najviše za Brčko i njegove stanovnike, ali i za cjelokupnu bosanskohercegovačku historiografiju zato što predstavlja vrijedan prilog, jedan kamen za historijski mozaik u izučavanju i prezentiranju nosilaca vlasti i sistema izbora u lokalnim sredinama.
Akademik Mirko Pejanović, kao vrstan poznavalac razvoja lokalne uprave i samouprave u Bosni i Hercegovini u 20. stoljeću, nije krio zadovoljstvo kvalitetom i dometima Izložbe. Posebno je naglasio značaj gradova u ukupnom razvoju Bosne i Hercegovine ističući činjenicu da je Bosna i Hercegovina ne samo geografski nego i kulturološki dio Evrope i da će pristupanje Evropskoj uniji još snažnije doprinijeti razvoju gradova u Bosni Hercegovini.
Čast da otvori Izložbu imao je gradonačelnik Brčko distrikta Bosne i Hercegovine prim. dr. Zijad Nišić. U nadahnutom obraćanju kazao je:„Bosna i Hercegovina imala je tešku historiju, a istu sudbinu je dijelio i naš grad. Oni koji su bili nosioci vlasti su ulagali znanje, ljubav i zdravlje i svaki od njih dao je svoj doprinos da Grad živi i da se razvija. Nastojao sam slijediti vizije svojih prethodnika i imam obavezu nastaviti tim putem razvoja. Siguran sam da su tolerancija i suživot jedina opcija prosperiteta Brčko distrikta Bosne i Hercegovine i nezamislivo je da jedni bez drugih možemo živjeti, raditi i stvarati”, poručio je gradonačelnik. Svoje obraćanje završio je citatom: „Mi ne trebamo živjeti zajedno, ne trebamo živjeti ni jedni pored drugih, mi trebamo živjeti jedni za druge”, kazavši da tako zamišlja Bosnu i Hercegovinu i Brčko distrikt Bosne i Hercegovine.
Uz Izložbu i Katalog u Izložbenom salonu Gradske vijećnice predstavljeni su zapisnici sa Izbora održanih u Brčkom 1900, 1910, 1911, 1913. i 1927. godine. Izložba ostaje otvorena narednih 15 dana.
