U Brčkom održan skup o istraživanju nematerijalne kulturne baštine
U organizaciji BZK „Preporod“ Brčko distrikt BiH 21. maja održan je stručno-naučni skup o temi Nematerijalna kulturna baština Brčkog i okoline. Predstavljen je i zbornik radova koji je nastao kao rezultat projekta istraživanja nematerijalne baštine brčanskog kraja. Predsjednica BZK „Preporod“ Brčko distrikt BiH Adisa Osmić-Smajić kazala je kako se u realizaciju projekta istraživanja nematerijalne kulturne baštine Brčkog krenulo krajem 2020. godine te da je ovaj skup završna manifestacija projekta.
– Projektna ideja tiče se istraživanja nematerijalnog kulturnog naslijeđa ovog područja, njegovu promociju, popularizaciju i dokumentiranje. Na naš poziv prijavilo se više od 20 zainteresiranih autora sa temama iz oblasti usmenog narodnog književnog stvaralaštva, vjerskih tradicijskih običaja i jezičkog naslijeđa. Učesnici skupa razmijenili su iskustva stečena u toku istraživanja odabranih tema i ukratko predstavili svoje radove, a osim njih imali smo i goste koji su, također, govorili o svojim iskustvima u oblasti istraživanja i zaštite ovog vida kulturnog naslijeđa – izjavila je Osmić-Smajić.
Među učesnicima projekta bila je i dr. Nirha Efendić, kustosica za usmenu poeziju Etnološkog odjeljenja Zemaljskog muzeja BiH.
– Moj prilog ovom istraživanju su prinosi koje Alije Nametak zabilježio u Brčkom 1956. godine. Riječ je o više od 50 folklornih zapisa koje je Nametak prikupio u gradu i okolnim mjestima. Među njima sam izdvojila nekoliko balada, pronašla njihove inačice iz drugih područja Bosne i Hercegovine i uradila varijantsko promicanje u kojem sam nastojala pokazati brčanskog pjesnika na djelu – izjavila je Efendić.
Inicijator projekta dr. Enes Kujundžić kazao je da je nematerijalna kulturna baština Bosne i Hercegovine još uvijek nedovoljno istraženo područje našeg kulturnog naslijeđa.
– Nakon što je Generalna skupština UNESCO-a 2006. godine usvojila Konvenciju o očuvanju nematerijalnog kulturnog naslijeđa, a koju je Bosna i Hercegovina potpisala 2009. godine, ova tema sve više dobija na aktuelnosti. Ovaj skup je prvi korak ka jednom širem projektnom istraživanju koje će ići u pravcu stvaranju institucionalnih pretpostavki za stručni uvid stanja nematerijalne baštine na terenu: koji su oblici te baštine živi, ko su nosioci te tradicije i kako elemente te baštine opisati i smjestiti u odgovarajuće institucije, kao što su muzeji i audio-vizuelni arhivi – izjavio je Kujundžić.
On je naglasio da je posebno važno pitanje kako ova saznanja dovesti u vezu sa obrazovnim sistemom jer sintagme kulturna baština i nematerijalna baština još uvijek nisu prisutne u nastavnim planovima i programima naših škola.
IZVOR: FENA
