Tags : Safvet-beg Bašagić
Safvet-beg Bašagić (Mirza Safvet), bošnjački i bosanskohercegovački pjesnik, dramski pisac, književni historičar i kritičar, historičar, političar i javni radnik, kao i jedan od utemeljitelja i prvi predsjednik današnje Bošnjačke zajednice kulture „Preporod“, preminuo je na današnji dan 9. 4. 1934. godine u Sarajevu. Bio je najznačajnije ime bošnjačke književne historiografije i kritike do Drugog svjetskog […]Pročitaj više
Na današnji dan navršava se ravno 150 godina od rođenja dr. Safvet-bega Bašagića, rođenog 6. maja 1870. godine u Nevesinju. Bašagić je jedna od temeljnih figura u cjelokupnoj novijoj povijesti Bošnjaka i Bosne i Hercegovine. Bio je znameniti bošnjački pisac te snažno angažirani kulturni, naučni i društveni poslenik, odnosno jedan od začetnika novije bošnjačke književnosti, prvi bošnjački doktor nauka i začetnik bošnjačke književne, kulturne i društvene historiografije, a bio je i potpredsjednik te predsjednik Bosanskog sabora. Također, Pročitaj više
Safvet-beg Bašagić (Mirza Safvet), bošnjački i bosanskohercegovački pjesnik, dramski pisac, književni historičar i kritičar, historičar, političar i javni radnik, kao i jedan od utemeljitelja i prvi predsjednik današnje Bošnjačke zajednice kulture “Preporod”, rođen je na današnji dan, 6. 5. 1870. godine u Nevesinju. Bio je najznačajnije ime bošnjačke književne historiografije i kritike do Drugog svjetskog […]Pročitaj više
U povodu godišnjice smrti Safvet-bega Bašagića (Mirze Safveta), Bošnjačka zajednica kulture „Preporod“ objavljuje digitaliziranu inačicu prve Bašagićeve pjesničke knjige – zbirke Trofanda iz hercegovačke dubrave, koja je izvorno objavljena 1896. godine u Zagrebu. Safvet-beg Bašagić bio je bošnjački i bosanskohercegovački pjesnik, dramski pisac, književni historičar i kritičar, historičar, političar i javni radnik, kao i jedan […]Pročitaj više
Safvet-beg Bašagić (Mirza Safvet), bošnjački i bosanskohercegovački pjesnik, dramski pisac, književni historičar i kritičar, historičar, političar i javni radnik, kao i jedan od utemeljitelja i prvi predsjednik današnje Bošnjačke zajednice kulture “Preporod”, preminuo je na današnji dan 9. 4. 1934. godine u Sarajevu. Bio je najznačajnije ime bošnjačke književne historiografije i kritike do Drugog svjetskog […]Pročitaj više
Rodna kuća Safvet-bega Bašagića, istaknutog bošnjačkog pjesnika i preporoditelja, bit će na inicijativu BZK "Preporod" obnovljena i prenamijenjena u muzejski prostor. Ovaj objekat nalazi se uz Carevu džamiju u Nevesinju i sačuvan je u izvornom obliku.Pročitaj više
Iz BZK “Preporod” saopćili su da je kuća do sada bila u privatnom vlasništvu te da predstoji i zahtjevan poduhvat rekonstrukcije kako bi služila kao kulturno-edukativni i muzejski prostor koji će kao takav u skoroj budućnosti nesumnjivo služiti i lokalnoj zajednici i biti značajnim odredištem na mapi kulturnog turizma.Pročitaj više
Načisto sam, jer ne mogu ni posumnjati da nije Bosna prije preporoda dala turskoj lijepoj knjizi najoriginalnijeg pjesnika, a taj se pjesnik punim imenom zove Alauddin Sabit. Rodom je iz Užica, koje su, kako smo prije čuli, sve do oslobođenja Srbije, odvajkada pripadale Bosanskom vilajetu, a član je jedne plemenite bosanske porodice. O njegovim mladim danima znamo samo toliko da je učio pred muderisom Halil-efendijom u domovini, a po tome došao u Carigrad i stupio u svitu Sejjidi-zade Mehmed-paše, koji je u ona vremena slovio kao mecena pjesnika i književnika. Paša ga Pročitaj više
Povodom 150 godina od rođenja Safveta-bega Bašagića i 30 godina od obnavljanja rada BZK „Preporod“ koji se obilježava u 2020. godina pod nazivom „Godina Preporoda“, predsjednik BZK „Preporod“ prof. dr. Sanjin Kodrić govorio je za sedmični magazin Stav. Pročitaj više
U narodu je list dobro primljen. Pretplata je počela odmah stizati, a s njom priznanja i zahtjevi čitalaca da list izlazi jednom sedmično, a ne jednom u petnaest dana – što je bila i ostala praksa Behara. Rizvić navodi nekoliko reagiranja čitateljica, što pokazuje da je Behar čitan i među ženskom populacijom. Stari su se žalili što u Beharu nema pjesama posvećenih sultanu, a konzervativci da je “suviše sitan onaj turski behar gore u naslovnoj slici, u onom mušepku”. Čak i takvi prigovori bili su pokazatelj da je Behar pokrenuo šire čitalačke mase i Pročitaj više
